Novo izvlačenje dobiti – dogodine

Vlasnici zakonski teško mogu izvući tekuću dobit zbog sadašnje financijske krize i usporenom ekonomskom rastu. Uobičajeni način na koji vlasnik ‘izvlači’ dobit iz poduzeća jest redovna dividenda, a ona se određuje na godišnjoj skupštini. Većina godišnjih skupština za 2007. već je održana, a za 2008. mogu se održati tek sljedeće godine kada budu poznati poslovni rezultati.

Postoji mogućnost isplate izvanredne dividende odnosno zadržane dobiti i neobveznih rezervi ako uprava procijeni da su nestali rizici zbog kojih su rezerve stvarane. Međutim, odluku o izvanrednoj dividendi također donosi skupština dioničara, glavna ili izvanredna. Isplata dobiti ostvarene u tekućoj godini zakonski nije moguća. Predujam dobiti je moguće isplatiti tek nakon završetka poslovne godine, a prije održavanja godišnje skupštine. Tako se može isplatiti najviše 50 posto dobiti nakon odbitka poreza i ostalih davanja i to uz suglasnost nadzornog odbora.

Naravno, postoje i neizravni načini ‘izvlačenja’ novca tijekom godine, poput transakcija s matičnom kompanijom ili s njom povezanim tvrtkama. Banke, recimo, mogu odobravati kratkoročne kredite bankama u čijem su vlasništvu. Navodno u domaćim bankarskim krugovima postoji i ideja da banke prebacuju svoje obvezne pričuve na račune u stranim bankama koje su im vlasnici te im tako pomognu povećati likvidnost. Naime, hrvatske banke mogu dio obveznih pričuva držati na računima u inozemstvu.

Deficit tekućeg računa platne bilance je potkraj lipnja dosegnuo 10,5 posto, ponajprije zbog slabe pokrivenosti uvoza izvozom. Na računu dohotka postoji osim dividendi i još jedan čimbenik koji je utjecao na pogoršanje, a to su, objašnjava Zdeslav Šantić, rastući troškovi zaduživanja u inozemstvu. Rast visine inozemnoga duga, uz ovogodišnje povećanje troškova financiranja odnosno rasta kamatnih stopa na međunarodnim tržištima kapitala, pridonio je izraženijem povećanju rashoda na računu dohotka.

Unatoč pozitivnom zaokretu na svjetskim financijskim tržištima, nesigurnost je i dalje prisutna u ekonomiji, što bi moglo utjecati na daljnje povećanje odjeva dohotka iz Hrvatske, bilo kroz dividende ili kroz povećane kamate na inozemne kredite.