NOVA ISTRAŽIVANJA O ‘PODMUKLOM UBOJICI’

Hormoni stresa pouzdano su narušili vašu zdravstvenu sliku ako se prepoznate u tri ili više sljedećih tvrdnji: Škrugućem zubima, katkad i u snu. Grizem nokte ili olovku. Često imam groznicu ili razne infekcije. Često sam neraspoložen i razdražljiv. Ne mogu kontrolirati potrebu za slatkišima ili brzom hranom. Patim zbog loše probave i želučanih problema. Muči me PMS. Često osjećam bolove u mišićima ili imam grčeve. Stalno osjećam umor. Često se mrštim ili nabirem obrve. Često dišem brzo i plitko. Borim se s aknama ili prištićima. Glava me boli barem jednom na tjedan. Pijem mnogo kave i cole kako bih se razbudio. Jednako mi je teško zaspati, a i ostati u budnom stanju. Ne mogu zaspati ako ne popijem barem čašicu žestokog pića. Zaboravljam štošta ili se teško koncentriram. Seks me više ne zanima kao nekad.

Psihologinja Elissa Epel iz Sveučilišta u Kaliforniji tvrdi da stres smanjuje dijelove DNA i otežava posao kromosomima i stanicama. Pogođeni su, slikovito objašnjava, dijelovi DNA koji su slični plastičnim kapicama na krajevima vezica za cipele, a kad se oni potrgaju, i cijeli DNA se počinje raspadati. Potvrđeno je to u istraživanju nad zdravim ženama. Onima pod stresom stradali su ti krajnji dijelovi DNA, a imunološki sustav tih žena stario je brže od uobičajenog. Već možete pretpostaviti kakav je lijek protiv takvoga stresnog starenja Epel savjetovala. Pomaže, kaže, sve čime se borimo protiv kroničnih bolesti: treba dovoljno spavati, biti aktivan i jesti zdravo. I ljepota ovisi o svim tim starim pravilima, jer i stres, dokazano je, djeluje na nju.

Zloglasni kortizol koji nastaje kad smo pod stresom povećava i proizvodnju masti koja može pro-uzročiti masnu kožu, akne i druge kožne probleme. Ugledna američka dermatologinja dr. Flor A. Mayoral sa Sveučilišta u Miamiju nedavno je predstavila istraživanje prema kojem stres negativno utječe na graničnu funkciju kože pa ona gubi vlažnost čime se smanjuje mogućnost oporavka u slučaju povrede. Testirali su osobe zdrave kože, a nakon što su ih podvrgnuli stresu, došli su do očekivano loših rezultata. Dr. Mayoral vjeruje i da je stres glavni krivac za neobjašnjiv gubitak kose. U stresnoj situaciji kosa može doći u takozvanu fazu telogen (ispadanja). Čest je to problem opadanja kose do kojeg obično dolazi približno tri mjeseca nakon stresnog događaja. Kosa više ispada i za vrijeme trudnoće i operacija, a razlog je u tome što se tada tijelo odmara i usredotočuje na oporavak. Stoga ni kosa ne raste tako brzo. Stres utječe na ljude različito, objašnjava dr. Mayoral, neki dobivaju čir, drugi srčani udar, a treći gube kosu. To je normalan odgovor na stres. Čak ni prilično čvrsti dijelovi tijela kao što su nokti nisu imuni. Ne samo da u stresu mnogi grizu nokte ili čupkaju kožu oko njih, nego se indirektno nokti ugrožavaju i zbog toga što neki na stres reagiraju tako da prstima ne prestano prelaze preko nokta na palcu i tako uzrokuju njegovo oštećenja i površinske crte. Kad nokat nakon toga nastavi rasti, često je nepravilna oblika.

Osim malih drama zbog narušene ljepote, upravljanje stresom može ublažiti i one velike – poput rizika od srčanog udara. Veza između stresa i raznih bolesti srca i krvnožilnog sustava dobro je poznata, a nedavno je Yinong Young-Xu, znanstvenik s brulinske Cardiovascularne istraživačke fundacije, vodio istraživanje koje je dokazalo da prati stresa – tjeskoba i depresija – pogubno djeluju na bolesti srca i krvnog sustava. Oni koji su uspjeli zadržati malu razinu tjeskobe pod stresom, pokazalo se, imaju 60 posto manje šansi da ih pogodi srčani udar. Zašto se stres i srce uopće ne vole, znanstvenici zapravo i ne mogu precizno odgovoriti. Zna se pouzdano tek da su osobe koje žive u stresnim uvjetima sklonije pušenju i pretjeranom jedenju, a mnogo manje i vježbaju. Sigurno je i da emocionalni stres pomiče lavinu adrenalinu koji zahvata krv i tako povećava rizik od infarkta. Britanski znanstvenici dokazali su ipak da kronični stres na poslu može kronično povećati razinu adrenalinu, a s tim povezanu i veću mogućnost srčanih bolesti, a Amerikanci su potvrdili tezu da stres može stvoriti probleme zbog aritmije i suziti arterije toliko da se srce prestane opskrbljivati dovoljnom količinom krvi.

Da se pod svaku cijenu treba riješiti stresa, makar i nauštrb posla, očito vjeruje sve više stanovnika svijeta. Nedavno globalno istraživanje konzultantske tvrtke Watson Wyatt Worldwide tako je mnogim poslodavcima bacilo rukavicu u lice tvrdnjom da je glavni razlog zbog kojega zaposlenici napuštaju kompanije – stres. Čak ni visoka plaća i raznorazne povlastice nisu više dovoljno primamljivi ako treba raditi u stresnom okruženju. Istraživanje je, međutim, potvrdilo tezu da menadžment za stres malo mari. Većina menadžera u promatranih 450 kompanija ne pridaje gotovo nikakvu važnost pokušajima smanjivanja stresa među svojim zaposlenicima.