kolci i studenti skom parlamentu

Na završnom natjecanju europskog projekta Parlament mladih prošli tjedan u Bruxellesu, sa stotinu mladih iz zemalja EU, natjecalo se i 12 hrvatskih predstavnika debatirajući za ili protiv plastike.

Hrvatski studenti i srednjoškolci za govoricom Europskog parlamenta u Bruxellesu, ravnopravni sa svojim kolegama iz Europske unije, prizor je koji je teško mogao nekog ostaviti ravnodušnim.

U završnom debatnom natjecanju europskog projekta Parlament mladih prošlog je tjedna među stotinu mladih iz zemalja Europske unije sudjelovalo, naime, i 12 hrvatskih predstavnika. Organizator tog događaja, Europsko udruženje proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope, debatu je zamislilo kao poticaj mladima na razmišljanje i argumentiranu raspravu, pa su mladi debatirali za i protiv plastike. PlasticsEurope vodeće je Europsko trgovinsko udruženje s više od sto kompanija članica, koje proizvode više od 90 posto svih polimera u 27 zemalja EU kao i Norveškoj, Švicarskoj, Hrvatskoj i Turskoj. S obzirom na to da je Udruženje za plastiku i gumu koje djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori punopravni član PlasticsEuropea, i aktivno sudjeluje u europskim aktivnostima, ono je bilo i organizator debatnog natjecanja održanog u Zagrebu.

Tako je početkom ožujka ove godine stotinjak učenika sedam zagrebačkih srednjih škola sudjelovalo u Europskom debatnom natjecanju mladih na temu Energija, klimatske promjene i plastika, a stručni žiri tada je izabrao 12 pobjednika koji će predstavljati Hrvatsku i Zagreb na završnom natjecanju.

Zagreb je time uključen u projekt ravnopravno s devet drugih europskih gradova, u kojima je 1.000 mladih debatiralo o istim pitanjima energije, zaštite klime i plastike. Tako su se ravnopravni dacima i studentima iz Londona, Pariza, Berlina, Milana, Stockholma, Varšave, Nantesa, Lyona i Ljubljane za najboljega mladog europskog govornika natjecali i predstavnici hrvatskoga glavnoga grada, što je svakako veliko priznanje zemlji koja još uvijek nije članica Europske unije. U raspravi je sudjelovao i futurolog Ray Hammond, koji je bio poticatelj rasprave za polimere i govorio o pozitivnom doprinosu polimera okolišu i klimi, dok je o negativnom utjecaju polimera na okoliš govorio David Gow, novinar The Guardian. Polimeri, naime, štete vrijedne sirovine, ali istovremeno njihovo nepravilno odlaganje predstavlja veliku opasnost za okoliš.

Dio srednjoškolaca u međuvremenu je krenuo na fakultet, dok dio tek treba maturirati. S kolegama iz drugih zemalja družili su se tri dana, a u konačnici i odmjerili snage u debati. Među srednjoškolcima iz Hrvatske bila je i Ana Armano, učenica XV. zagrebačke gimnazije, koja se u žestokoj europskoj konkurenciji uspjela plasirati među 10 najboljih i osvojiti jednu od nagrada za najboljeg govornika.

• Natjecanjem sam jako zadovoljna, jer iako nismo baš svi uspjeli doći na red za govor, svi su imali želju i volju, i mislim da smo kao grupa bili zaista dobri. Osim toga, družili smo se s mladima iz drugih zemalja i stvarno se dobro proveli – kaže Ana.

A kao grupa, mladi iz Hrvatske uistinu su bili izvrsni i svojom elokvencijom i borbenošću u raspravi svakako su ostavili dobar dojam na sve prisutne. Osim što su bili zastupljeni i među fiksnim govornicima (koji su unaprijed dogovoreni i imaju nešto dulje vrijeme za iznošenje argumenta), hrvatski studenti bili su vrlo aktivni i u dijelu debate u kojem su svi studenti imali pravo na riječ, u kojem su se iskazali izuzetno kvalitetnim i dobro iznesenim argumentima.

• Dio nas i inače je aktivan u Hrvatskom debatnom društvu i dulje se bavi debatom, dok se jedan dio koji inače nije na taj način aktivan dokazao svojom aktivnošću na prednatjecanju u Zagrebu – objašnjava Maja Pažin, studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koja je bila prvi fiksni govornik na natjecanju u Bruxellesu.

Ona se s početkom studija počela baviti vođenjem jednoga debatnog srednjoškolskog kluba u kakvom je prije bila aktivna. Možda je upravo tradicija debatiranja u Hrvatskoj razlog uspješnog nastupa. Naime, program debate u zemlji postoji još od 1994. godine, a kasnije se iz njega razvilo Hrvatsko debatno društvo, nevladina udruga koja okuplja 50-ak debatnih klubova. Srednjoškolske klubove vode ili profesori ili studenti koji su bili aktivni u debati, što je odličan način kroz koji se mladi uče formatu i pravilima debate, logici, retorici, argumentaciji, pobijanju, unakrsnom ispitivanju, korištenju materijala iz različitih područja, kritičkom mišljenju, političkoj filozofiji kao i analizi političke komunikacije.

S obzirom na to da su debateri govorili na svojim materijalim jezicima, poseban je doživljaj bio i slušati hrvatski između govora na francuskom i njemačkom u jednoj od dvorana Europskog parlamenta. Iako je u konačnici najboljim govornikom proglašen student iz susjedne Slovenije, a ne netko od domaćih sjajnih predstavnika, u konačnici svi koji su sudjelovali imaju razlog za zadovoljstvo. Kad bi i hrvatski političari imali više takvoga natjecateljskog, borbenog duha, kombiniranog s dobrom pripremljenošću za izazove, rezultati pregovora s EU sigurno bi bili bolji.