Home / Biznis i politika / Pljuske s desna za austrijsku ‘veliku koaliciju’

Pljuske s desna za austrijsku ‘veliku koaliciju’

‘Crveni’ i ‘crni’ su i nakon nedjeljnih izbora najjače austrijske stranke, koje će sastavljati i buduću vladu. No, dvije krajnje desne stanke dobile su ukupno gotovo 30 posto glasova.

Austrijski savezni parlament je od 1945. godine do danas arena u kojoj apsolutnu većinu drže dvije stranke: socijaldemokratska (SPÖ – ‘crveni’) i narodnjačka (konzervativna, ÖVP – ‘crni’). Na prvi pogled, nedjeljni izbori nisu mnogo promijenili. ‘Crveni’ i ‘crni’ ponovno imaju više od polovine parlamentarnih sjedišta, pa mogu nastaviti ‘veliku koaliciju’, kakvu su imali u posljednjih nekoliko desetljeća 20. stoljeća i od 2006. do danas. Međutim, boje – prema kojima je nadimak dobila svaka od pet parlamentarnih stranaka – izmijenile su intenzitet.

Izbori su potvrdili najave da će austrijski glasači, nezadovoljni stalnim nesuglasjem vladajućih ‘crvenih’ i ‘crnih’, zbog čega su i raspisani prijevremeni izbori, sada glasovati znatno više za dvije desne, ksenofobne stranke: Slobodnjačku stranku Austrije (FPÖ – ‘plavi’) i Savez za budućnost Austrije (BZÖ – ‘narancasti’) te da ‘zeleni’ (Die Grünen) neće moći računati na nastavak stalnog rasta od 1995.

Pad glasaka podrške dvjema najvećim strankama, ‘crvenoj’ i ‘crnoj’, vrlo je velik, na najnižoj razini od 1945. godine. ‘Crveni’ socijaldemokrati su ostali najmoćnija politička grupacija, dobili su 29,7 posto glasova, ali to je manje nego 2006. kad su dosegnuli 35,34 posto, narodnjaci su ostali drugi, dobili su 25,6 posto, što je dakle ispod rezultata 2006. (34,33 posto).

‘Plavi’ slobodnjaci sada su treći. Podrška im je skočila s 11,04 u 2006. na 18 posto. Ta stranka je konzervativno protestna, populistička i nacionalistička. Protiv se ulaska Turske u EU, donošenju ustava EU i povećanju doprinosa Austrije EU te traži zaoštravanje kriterija za dojelju austrijskog državljanstva i pomoćnog propisa o azilu. Zanimljivo, Strache, koji je alergičan na ‘islamizaciju’ Europe i rast broja stranaca, ima podršku među ljudima srpskih korištenih, kojih čine najveću grupu ‘Austrijanaca s migracijskim podrijetlom’. Jedini je osudio priznavanje Kosova kao nezavisne države i najednom postao veliki ‘prijatelj Srba’. U predizbornoj je kampanji dijelio migrante na prihvatljive i neprihvatljive.

‘Narančasti’ BZÖ sada je četvrti. Njegov voda, koruški poglavar Jörg Haider, sada je, na čuđenje istraživača javnog mnenja, na saveznoj razini uspio dobiti čak 11 posto. Na izborima 2006. ‘narančasti’ su s 4,1 posto jedva uspjeli ući u savezni parlament. Godinu dana prije Haider je napustio tada u krizi ‘plave’ te osnovao ‘narančaste’, drugu desnu stranku. ‘Narančasti’ ostaju ksenofobi, na prvo mjesto stavljuju domovinu, protiv se globalizacije, koruškim Slovincima ne dopuštaju postavljanje svih topografskih obilježja na slovenskom koja im pripadaju prema odluci austrijskoga Vrhovnog suda, ali Haideru se više ne događaju ‘smeđi’ ispidi kao izjava da je Treći Reich imao ‘urednu politiku zapošljavanja’.

‘Zeleni’, koji su na izborima 2006. bili neznatno snažniji od ‘plavih’ i s 11,05 posto bili treći prema broju glasova, pali su sada na peto mjesto s 9,8 posto glasova. Dosegnuli su točku saturacije i teško mogu privući veći broj nezadovoljnih ‘crvenima’ i ‘crnim’. Zanimljivo, većina od 225.000 novih glasača, od njih ukupno gotovo 6.333.000 u Austriji, bila je uglavnom za ‘plave’. To je najvećim dijelom posljedica nove starosne granice za izlazak na birašta, spuštene na 16 godina. Zabrinjavajuće je da su među Austrijancima mladima od 30 godina danas desni ‘plavi’ na prvom mjestu. Osim toga, izgleda da Austrija mnogo lakše naginje na desno nego većina drugih europskih država – što nikako ne bi smjela s obzirom na svoje ne tako davno povijesno iskustvo.

Jesen će nesumnjivo biti zanimljiva u Austriji. Mandat za sastav nove vlade će od predsjednika, prema običaju, dobiti Werner Faymann, voda ‘crvenih’. Partner u pregovorima s ‘crnim’ bit će mu Josef Pröll, kolega iz aktualne savezne vlade. Dogovore li se uopće o novoj vladi, ‘crveni’ i ‘crni’ će morat će naći znatno čvršći zajednički nazivnik i umanjiti strahove Austrijanaca.