Hrvatska klizi u recesiju i bez sloma na Wall Streetu

Federalnog zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, Registra vrijednosnih papira, Komisije za vrijednosne papire, Federalne elektroregulatorne komisije, Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja te Agencije za nadzor osiguranja FBiH. Sve druge državne institucije morat će plaće ipak računati s federalnim prosjekom, znatno nižim. Razlog za to izuzimanje od pravila bila je želja da se spriječi osipanje kvalitetnoga kadra. Upravo je strah od gubitka stručnjaka na čelnim mjestima poduzeća najčešća reakcija na novi zakon. Tako Emir Aganović, izvršni direktor za opskrbu i trgovinu u Elektroprivredi BiH, smatra da takav zakon može prouzročiti odlazak stručnjaka iz nekih kompanija. Tvrdi da se to ne odnosi na kompaniju u kojoj je zaposlen jer se u njoj i prema novom zakonu plaće ne bi trebale previše sniziti.

Ljudi koji su sposobni i koji znaju raditi poslove koje obavljaju vjerojatno će tražiti veće plaće negdje drugdje, prije svega u privatnom sektoru. Oni koji nisu taj kalibar i koji ne rade koliko bi trebali, bit će zadovoljni s onime što im date – kaže Aganović.

Ako se te slutnje obistine, najveće bi žrtve mogla biti dva federalna telekomunikacijska operatera u kojima će upravitelji najviše osjetiti kresanje troškova.

Avad Bahto, predsjednik Sindikata radnika BH Telekoma, ipak ne očekuje odlazak kvalitetnoga kadra zaslužnog za razvoj te kompanije. Razlog je, kaže, što se novi zakon i neće odnositi na ljude koji najviše pridonose napretku tvrtke. Ističe da plaće članova uprave nisu u žarištu zanimanja sindikata. Bahto, međutim, misli da bez obzira na većinsko državno vlasništvo BH Telekom ne treba promatrati kroz prizmu smanjenja javne potrošnje, što je još jedan od razloga zbog kojih je prihvaćen novi zakon.

Jednostavno, u slučaju BH Telekoma riječ je o veoma profitabilnoj tvrtki koja ostvaruje veliki prihod državi i tako joj pomaže da pokrije sve oblike javne potrošnje koje je dužna plaćati – kaže Bahto. Ističe i primjer Deutsche Telekoma, inače vlasnika zagrebačkog T-HT-a, koji je također državna korporacija, a predsjednik Uprave Ivica Mudrinić ima mjesečnu plaću od otprilike 100.000 maraka.

Uvijek je pitanje hoćete li uspoređivati plaće s djelatnošću ili okolinom u kojoj poduzeće posluje. Položaj direktora u telekomu nije lagan, kako zbog posla tako i zbog brojnih pritisaka koje u takvim političkim okolnostima trpe; ja je upravo iz tih razloga ne bih ni prihvatio bez obzira na visinu plaće – kaže Bahto.

Novi zakon još treba proći jednu stubu u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. To ne bi trebao biti problem, ako je suditi prema iskustvu sa Zastupničkog doma, u kojem su zakon podržali zastupnici svih stranaka, što se, vjerojatno, nikad prije nije dogodilo ni s jednim zakonom ili drugom odlukom. Nakon što ga odobri i Dom naroda, svi na koje se odnosi imat će rok od 90 dana za prilagodbu novim pravilima. Svim direktorima i članovima nadzornih odbora ostaje tako da do Nove godine uživaju u plaćama i naknadama koje su većinom odredili sami sebi.