Dugo čekanje spasa od Američkih zbivanja. One možda neće biti toliko vidljive u kraćem roku, no koliko god poduzetnici mislili da im je ova godina teška, sljedeća će biti teža.
Prvi sektor koji bi mogao pokleknuti je građevina. Naime, neće biti dovoljno potražnje za stanovima jer banke neće kreditirati kupnju, a oni koji i dodu do stambenih kredita morat će se pomiriti s višim kamatnim stopama. Vrlo vjerojatno, nakon građevine na red dolazi sektor turizma, koji je izložen šokovima s vanjskih tržišta. Koliko je to zabrinjavajuće dovoljno govori podatak da je riječ o sektorima koji nose polovicu BDP-a.
Javna potrošnja će pasti jer se država više neće tako lako moći refinancirati na stranim tržištima, pa će tako na manje poslova naići svi koji rade za državu. Usporavanje ekonomske aktivnosti u idućim godinama neizbježno, a Novotny ne isključuje ni ponavljanje scenarija Estonije, koja je u odnosu na prvi kvartal ove godine zabilježila najveći pad BDP-a (-0,9 posto) u eurozoni.
Trgovina već sada osjeća stagnaciju, potrošači su sve osjetljiviji na cijene, a plaće ne mogu rasti tim tempom – kaže Novotny.
Ipak, analitičari koji govore da će potražnja za hrvatskim proizvodima u inozemstvu biti manja nisu potpuno u pravu jer, tvrdi Novotny, izvozimo samo nišne proizvode.
Nišni turisti su oni koji vole Jadran i nastaviti će dolaziti i dalje. No, deficit će se produbljivati jer usluge poput turizma i prijevoza ne mogu prenijeti troškovnu inflaciju na cijene zato što nisu dovoljno konkurentne. Drvna industrija nema veliku paletu proizvoda visoke dodane vrijednosti, tako da će, iako će se nastaviti primjerice izvoz slavonskog hrasta, izvoznici pretrpjeti dodatnu štetu zbog troškovne inflacije, koja će im pojesti dio konkurentske sposobnosti – smatra Novotny. Turizam bi tako trebao stagnirati, možda malo i opasti jer neće biti u stanju privući skuplje goste, već će morati spuštati cijene ne bismo li se domogli jeftinijih gostiju.
