Home / Financije / Preoptimistične prognoze prije pola godine

Preoptimistične prognoze prije pola godine

Trgovinu je početkom godine manja stopa rasta BDP-a pogurnula dolje jer je smanjena osobna potrošnja, pala je kupovna moć, a na udaru su prvi bili proizvodi za široku potrošnju, čiji je veliki rast prošle godine bio nositelj ekonomskog napretka.

Banke su kod nas manje profitabilne od europskog prosjeka, a mnogo manje od banaka u tranzicijskim zemljama. To znači da kad vlasnik banke razmišlja o tome u što uložiti kapital, sigurno neće ulagati u zemlju u kojoj mu je povrat manji nego drugdje – objašnjava Bohaček.

Opasan je signal i da turizam, koji nosi 21 posto BDP-a, neće biti sretan financijskim rezultatima koji će usprkos rastu broja noćenja od 4,4 posto biti slabiji nego 2007.: – Turizam se nije uspio pozicionirati na pravi način. Cijene su natprosječno rasle u usporedbi s drugim zemljama, no kvaliteta to nije pratila. Lani su se pojavili prvi znakovi krize jer se nisu uspjeli napuniti kapaciteti, zbog čega se počelo snižavati cijene, ali hotelijeri ni ove godine nisu uspjeli – kaže Preveden.

U Liderovu istraživanju prije šest mjeseci stručnjaci su prognozirali da će do kraja godine najviše rasti sektor bankarstva (10 posto), industrija osiguranja (devet posto) te IT (osam posto), no čini se da su i tadašnje suzdržane procjene rasta bile previše optimistične. U prvih osam mjeseci osiguravajuća društva zabilježila su čak tri posto manji rast od očekivanog s ukupno zaračunatom premijom svih društava od 6,67 milijardi kuna, s time da se gotovo cijeli rast tržišta može pripisati neživotnim osiguranjima. IT postiže dobre brojke, no ukupna vrijednost ne raste koliko bi igrači na tržištu htjeli, problem im stvaraju pritisci na cijene, a marže se smanjuju.

U građevinarstvu pak raste vrijednost završnih radova, ali postavlja se pitanje što poslije, jer je broj izdanih dozvola manji. Zdenko Karakaš iz HUP-a kaže da je za građevinu teško dati prognoze i reći koliko ju je pogodilo usporavanje rasta i inflacija jer taj sektor živi na valu prije sklopljenih poslova: – Pravo stanje znan će se s novim ugovorima za radove na prošle, koje se sada priprema. Još se ne osjeća usporavanje, ali osjeća se lagana bojanje jer nema toliko upita koliko lani, što ne znači da ih neće biti – kaže Karakaš i dodaje da s obzirom na situaciju u bankarstvu treba biti oprezan s prognozama.

Iz Hendala poručuju da će s obzirom na smanjenje potrošačke košarice industrijska proizvodnja i dalje rasti niskim postocima, poglavito kad je riječ o proizvodima za široku potrošnju. Trgovinu je početkom godine manja stopa rasta BDP-a gurnula dolje jer je smanjena osobna potrošnja, pala je kupovna moć, a na udaru su prvi bili proizvodi za široku potrošnju.

Prehrambena industrija pak s vrlo niskom stopom rasta neće povećavati proizvodnju zbog visokih cijena da ne bi stvarala zalihe: – Prehrambena industrija pokazuje da se kriza osjeti i da su ljudi sve svjesniji da novac moraju trošiti opreznije. Remen se stegnuo – kaže Željko Perić, vlasnik konzultantske kuće Caper.

U prehrani je problem, kaže član Uprave Kraša Darko Radišić, to što stalno raste uvoz, no Kraševa sezona nije još počela, pa tvrtka ne osjeća inflaciju i pad kupovne moći u pravom smislu.

Imamo stabilnu poziciju i vjerujem da ćemo ostvariti što smo planirali, no kad padne kupovna moć, najprije stradaju luksuzni proizvodi – kaže Radišić i dodaje da je Kraš, primjerice, unaprijed planirao manji izvoz u Saudijsku Arabiju jer je dolar slabio, pa je pripremljen da na tom tržištu neće postići rezultat.

Ljerka Krpina, direktorica Eurobeva, kaže da se ne čudi padu tvrtke u području sokova jer se pet godina u Eurobevu nije ništa ulagalo, ali da biznis s vodom, bar kad je o galonima riječ, ide dobro.

No sustav prodaje bočica bez ulaska u Konzum ne funkcionira, a pad u jakim alkoholnim pićima rezultat je manje kupovne moći i multinacionalki koje ulaze na tržište te ulažu golem novac. Hrvatsko gospodarstvo to ne može pratiti. Kriza ima uzlaznu putanju – objašnjava Krpina. Tomu dosta kumuju trgovci koji se u cijelosti financiraju na trošak proizvodnje, plaćaju domaćim dobavljačima kad im odgovara, a stranima na vrijeme: – Dok Vlada ne odigra ulogu, gospodarstvo će padati sve dublje – kaže Krpina.

Prijevoz je za sada uspješno preživio inflaciju i rast cijena naftnih derivata, a neobično je, kažu u Hendalu, da su otkup i prodaja poljoprivrednih proizvoda u srpnju rasli 67,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ipak, proizvodnja je smanjena, a još nisu ukalkulirane ni štete koje je nanijela tuča.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u prvih osam mjeseci ove godine najviše su rasli proizvodnja uredskih strojeva i računala (24 posto), izdavačka i tiskarska djelatnost (14,2 posto) te, na veliko iznenadenje nekih poduzetnika, obrada kože (13,1 posto). Naime, Zlatko Novosel, direktor Inkop Kože, kaže da proizvodnja u sektoru nije porasla, nego da se može govoriti samo o smanjenju: – Rezultati nisu na razini prošlogodišnjih, nego su lošiji, bar koliko ja vidim, i to ne samo u vlastitoj proizvodnji nego u cijelom sektoru – kaže Novosel.

Ipak, rast proizvodnje metala i strojeva te uređaja na vlastitom primjeru može potvrditi Branimir Vlajo, direktor Itas Prvomajske, koji smatra da za sada ne treba očekivati srozavanje tržišta. – Rast troškova ‘inputa’ osjećamo, no održavamo ritam i pozitivno poslujuemo. Dobra je stvar što, kad je situacija sve teža, kompanije moraju ulagati u nove strojeve, u čemu vidimo priliku – kaže Vlajo.

Najveći je pad, prema DSZ-ovim podacima, zabijeljila proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih uređaja i opreme (18,7 posto), koksa i naftnih derivata (12 posto) te električnih strojeva (10,2 posto), a na pad standarda građana upozorava i manja proizvodnja namještaja, duhanskih proizvoda, tekstila te odjeće.

Direktor Svilanita Željko Čupić kaže da je tvrtka na razini prošlogodišnjih rezultata, ali da nije zadovoljan jer je za ovu godinu planirao rast. – U dijelu tekstilne djelatnosti pad prometa sigurno je 15-ak posto, a Svilanit ima fizički rast zbog širenja maloprodaje. Kriza će se nastaviti do kraja godine jer tekstil nije nešto što ljudi moraju imati – kaže Čupić.

Kriza će, izgleda, tek kulminirati, a gospodarstvo čekaju dvije do tri teške godine. Ako je suditi prema brojkama, čini se da je srednji sloj, tek nakon što se malo probudio, ponovno iščeznuo i da će raslojavanje na bogate i siromašne u sljedećim mjesecima biti sve veće, što je kompanijama dodatni problem, ali i prilika.