Poseban prilog

Kao i svaka duga djelatnost, i investicijski se fondovi u otežanim tržišnim uvjetima restrukturiraju da bi povećali učinkovitost poslovanja. Fond koji pod upravljanjem ima imovinu od samo nekoliko milijuna kuna teško može naknadama pokriti već i svoje fiksne troškove a da previše ne optereći udjelničare, pa postaje nerenabilan. Zakon to prepoznaje i ističe da se takvi fondovi moraju likvidirati ili pripojiti drugom fondu. Među manjim su se fondovima već dogodila dva takva pripajanja, koja su prošla bez ikakvih problema, što je znak da sustav funkcionira. Na stranom se tržištima fondovi osnivaju i propadaju svakodnevno, pa je bilo pitanje vremena kad će i kod nas neki od novoosnovanih fondova, koji nisu uspjeli profitirati od tržišne euforije, morati ugasiti poslovanje ili se pripojiti drugom fondu.

Klijenti ne bi trebali strahovati za svoje uloge jer je zakonodavac predvidio takvu mogućnost i jasno je definirao u Zakonu o investicijskim fondovima. Primjerice, u zaštitu ulagača idu odredbe o izlazu bez naknada ako se ulagač ne složi s prijašnjom obavijest, slično kao i pri raskidu poslovnog ugovora. Tržišna je situacija i dalje zahtjevna, pa se ne bi trebalo čuditi ako se slično dogodi i još s nekim od 20-ak malih dioničkih fondova, ali bez velikih posljedica za stabilnost fondovske industrije i sigurnost njihovih ulagača.

Imovina pod upravljanjem otvorenih investicijskih fondova oslabljena je ponajviše zbog smanjenja udjela dioničkih i mješovitih fondova. Međutim, nastavlja se pozitivan trend kad je riječ o imovini novčanih fondova. Sve je vidljivije prelijevanje iz dioničkih i mješovitih fondova u novčane. Takvu se razvoju događaju i ne treba čuditi jer su novčani fondovi znatno sigurniji kad je riječ o ulaganju. Hrvatsko tržište novca na kojem posluju novčani fondovi prilično je stabilno; ipak, ni oni ne jamče glavnicu.

Nekoliko je manjih fondova doveo do ruba opstanka. Lipanska je statistika pokazala da od 56 dioničkih i mješovitih fondova 10-ak ima imovinu manju od 10 milijuna kuna, a polovini je imovina na granici likvidacijskog praga od pet milijuna kuna. Prva vijest o neizbježnoj konsolidaciji u sektoru stigla je iz društva Adriatica Capital, koje je najavilo pripajanje fonda AC Balkan većem fondu istog društva pod nazivom AC Rusija.

Vodeći su dionički fondovi ljetos pretrpjeli natprosječne gubitke, što je prouzročilo promjene na vrhu. Na drugo se mjesto prema prinosima probio fond ZB trend, koji je profitirao od strateškog usmjerenja na dioniće i obveznice razvijenih europskih tržišta. Potpuno se priblizio još vodećem HPB Titanu, koji je snažno pogođen srpskom depresijom. Znatno su na vrijednosti izgubili i fondovi koji ulažu u azijske (Ilirika Azijski tigar) i ruske (AC Rusija) dioniće. Fondovi fokusirani na hrvatsko i tržišta regije pretrpjeli su umjerene gubitke zbog velikog skoka Inine dioniće. Među mješovitim fondovima i dalje vodi InterInvest Balanced, a u stopu ga prati ST Aggressive. Posljednjih mjeseci dana najviše je napredovao fond ST Balanced, a najveći gubitnik bio je ZB global. Kao najbolji ulagački izbor ponovno su se pokazali novčani fondovi kojima su ovogodišnji prinosi od 1,94 do 3,26 posto.

Pad imovine u kolovozu logičan je nastavak neizvjesne situacije na globalnim i regionalnim tržištima kapitala. Udjel novca u odnosu na ukupnu imovinu fondova (u odnosu na kraj prošle godine) ostao je jednak – tri posto. Udjel domaćih vrijednosnih papira u portfeljima fondova bio je 68 posto, a potkraj prošle godine 67 posto. Istodobno je smanjen udjel stranih vrijednosnih papira, i to četiri posto (na 25 posto), a imovina uložena u kratkoročne vrijednosne papire i depozite porasla je šest posto (na 36 posto). Najočitije promjene, zbog isplate novca ulagačima, bilježe dionički i mješoviti fondovi.

Kod dioničkih je fondova iznos uložen u depozite u kolovozu bio osam posto njihove ukupne imovine, što je sedam posto manje u odnosu na kraj prošle godine. Kod mješovitih su depoziti u istom razdoblju smanjeni s 24 na 11 posto. U kolovozu su najveći rast imovine zabilježili novčani fondovi, čija je imovina uvećana 256 milijuna kuna (4,99 posto). S blagim rastom imovine od sedam milijuna kuna (1,12 posto) slijede obveznički fondovi. Na negativnoj strani, s padom od 370 milijuna kuna, slijede mješoviti fondovi (7,53 posto). Najveći pad imovine u kolovozu od 472 milijuna kuna bilježe dionički fondovi, pa im je sada ukupna imovina ‘teška’ 6,317 milijardi kuna.

Imovina novčanih fondova potkraj kolovoza bila je 5,373 milijarde kuna, a u ovoj godini porasla je gotovo 30 posto. Njihova imovina je najviše porasla zbog toga što je na dioničkom tržištu prevladavao negativan trend, pa su ulagači premjestili novac iz rizičnijih dioničkih i mješovitih fondova u sigurne novčane. Sedamnaest je mješovitih fondova potkraj srpnja upravljalo imovinom od 4,549 milijarde kuna, što je upola manje nego potkraj prošle godine. Ukupna imovina svih obvezničkih fondova potkraj kolovoza uspjela je prijeći granicu od 600 milijuna kuna, s time da je u ovoj godini pala 71 milijun.

Unatoč tomu više od trećine tržišta, 37,51 posto, još drže dionički fondovi, no na drugom su mjestu novčani s tržišnim udjelom od 31,90 posto, potom slijede mješoviti s 27,01 posto udjela. Obveznički su ostali na četvrtome mjestu s 3,58 posto tržišta. Prema Hanfinim podacima, četiri društva upravljaju imovinom većom od milijardu kuna. Imovina pod upravljanjem ZB Investa čini 37,05 posto tržišnog udjela, PBZ-ov je udjel 19,39 posto, slijede Raiffeisen Invest s 11,12, Erste Invest s 10,26 i HPB Invest s 4,93 posto tržišnog udjela. Mjerenje imovinom, prvih pet zauzima 82,74 posto tržišta. Najveći tržišni udjel među ‘malim’ društvima dijele Ilirika Investments s 2,06 posto i ICF Invest s 1,89 posto. Od četiri fonda koja imaju imovinu veću od milijardu kuna najveći je fond još novčani ZB plus, koji upravlja s 2,77 milijarde kuna, što je 51,55 posto ukupne imovine uložene u novčane fondove.