Snaga dozivljaja

Ne šteti se radi kredita, nego zbog konkurentnih prinosa mogli oročiti, bez obzira na visinu kamate koju nude banke. Oni koji i imaju neki manji iznos novca teško mogu pronaći banku s prinom kakav nude stambene štedionice, jer državni poticaj od 15 posto, zajedno s kamatom, još je previsok prinos da bi ga banke mogle prestići.

U Wüstenrot stambenoj štedionici u prvih osam mjeseci ove godine zabilježili su 15-postotno povećanje broja novosklopljenih ugovora i uplaćenih depozita u odnosu na isto razdoblje 2007. godine. To je, kaže član Uprave Ivan Ostojić, dobar pokazatelj da su tradicionalni oblici ulaganja s visokom razinom sigurnosti ponovno ‘in’. Fiksne su kamate jedan od najboljih oblika borbe protiv inflatornih kretanja, kaže Ostojić. Iako građani o tome nisu dovoljno informirani, fiksne su kamate kao ključna karakteristika stambene štednje posebno pogodne za individualnu obranu od inflacije.

Da se trenutačno stanje na tržištu kapitala odražava na njih, ali iznimno pozitivno, potvrđuju i u najmlađoj štedionici – HPB-ovoj, gdje građani ponovno pokazuju veće zanimanje za tu vrstu štednje. Budući da je riječ o štednji s valutnom klauzulom, ne mogu potpuno usporediti realan prinos sa stopom inflacije, ali s rezultatima su zadovoljni. Uspoređujući stanje potkraj kolovoza s istim razdobljem prošle godine, štednja im se povećala čak četiri puta i iznosi gotovo 50 milijuna kuna (od čega je 50 posto već plasirano u kredite za međufinanciranje).

Omjer koliko klijenata samo šteti, a koliko ih podiže kredit, štedionice, u pravilu, ne vole odavati. U Wüstenrotu kažu da je nemoguće napraviti točnu podjelu između klijenata koji štede radi kredita i onih koji štede zato jer je isplativo, ali ipak bilježe trend velikog broja klijenata koji se odlučuju za realizaciju stambenoga kredita. U Prvoj stambenoj kažu da su štednja i kreditiranje podjednako zastupljeni. Više od 90 posto štedišta odlučuje se za štednju na pet godina zbog optimalnog prinosa na uloženi novac uz 15 posto državnih poticajnih sredstava nakon isteka štednje, niske i fiksne kamatne stope na kredit te mogućnosti uzimanja kredita za međufinanciranje tijekom razdoblja štednje.

U HPB štedionici ne kriju da više od 90 posto štedišta ugovara stambenu štednju kao oblik ulaganja, dok ostatak planira štedjeti radi ostvarivanja prava na stambeni kredit. I u PBZ-ovoj stambenoj štedionici kažu da manje od pet posto štediša već na početku štednje planira da će koristiti stambeni kredit. Pokazuje to i podatak da se više od 95 posto štediša odlučuje na početku štednje za Zlatnu stambenu štednju, koja ima najvišu kamatu. No dodaju da se dio štediša s vremenom ipak predomisli, pa promjeni vrstu štednje i odluči se za korištenje stambenoga kredita.

Da bi stambena štednja bila još zanimljivija nužno je promijeniti prateće zakonske propise. Svi se slažu da do sada nisu u dovoljnoj mjeri prati potrebe stambenih štediša i stambenih štedionica pa bi to u idućem razdoblju trebao biti prioritet.

U PSŠ-u ponajprije ističu promjene u Zakonu kojima bi se štedionicama dopustilo financiranje stanogradnje. Položaj štedionica bitno bi se poboljšao profitabilnim ulaganjem viša slobodnih sredstava. Na dobitku bi bila i kvaliteta usluge klijentima, kojima se osigurava mogućnost kupnje stana uz povoljnije uvjete. Kad bi se omogućilo da stambene štedionice izravno sudjeluju u financiranju projekata gradnje, bilo bi moguće osigurati za stambene štednje još povoljnije kredite, jer bi stambene štedionice za svoje štedište mogle ponuditi projekte bez dodatnih posrednika, smatraju u RSŠ-u.

Izravno financiranje stanogradnje podržavaju i u HPB stambenoj štedionici. Tako bi, smatraju, bila zaokružena slika stambenog zbrinjavanja. U PBZ stambenoj štedionici za sada nemaju stav o tome bi li to moglo razvoju. Kažu da će, kad se i ako Zakon promijeni, razmisli hoće li se baviti time ili ne, što će ovisiti o situaciji na tržištu.

Ni u Wüstenrot štedionici ne misle da je to sudbonosno za njihov budući rast i razvoj. Udruženje stambenih štedionica pri Hrvatskoj udruzi banaka predložilo je konkretne promjene postojećeg Zakona o stambenoj štednji koje uključuju i promjene sustava financiranja građevinskih projekata, ali još nema naznaka da stižu željene promjene.