Ivan Šuker

Zahvaljujući digitalnoj dividendi tv-program će se moći pratiti putem mobitela. A bit će prostora i za digitalnu dividendu – za mogućnost aplikacija koje će vaš daljinski pretvoriti u sredstvo moćnije od klikanja vašega surferskoga miša na internetu. Preduboko sam u ovoj priči da vam ne bih odao svoje mišljenje – makar se ono možda ispostavi pogrešnim. Mislim da je sva svrha digitalizacije pretvorba vašeg TV-prijamnika u središnju informativnu postrojbu u vašem kućanstvu. Htjeli vi to ili ne, tu je poziciju ugrozilo vaše računalo s tim interaktivnim internetom, s kojim – hej, možete sve…

Zaboravite PC. Putem interaktivnih aplikacija digitalne dividende surfat ćete preko televizora. Kladit će se na rezultat utakmice čiji ćete prijenos upravo gledati, a koeficijent će se mijenjati iz minute u minutu…

Ako baš niste neki surferi ili ‘betting lovers’, moći ćete sami birati kada ćete i što gledati. Čak i budete li gledali izravan prijenos, moći ćete sami birati koja će vas kamera u kojem trenutku voditi!

Evo, otrpjeli ste svu tu muku na koju vas je, nadam se, naveo ‘zanimljiv uvod’. Predvodnik digitalizacije u EU i u svijetu jest Velika Britanija. Projekt koordinira Tessa Jowell, državna tajnica za kulturu i sport koju sam upoznao u Liverpoolu, kamo me pozvala kao jedinog od 60 predavača koji nije iz zemalja članica EU da govorim na glavnoj audiovizualnoj konferenciji 2005. Dvije godine poslije vidim je u londonskom izaslanstvu u Pekingu, s premijerom Brownom, lordom Sebastianom Coeom, gradonačelnikom Borisom Johnsonom…

Možemo se kladiti da je jedini način da London 2012. nadmaši otvorenje Olimpijskih igara u Pekingu taj da se sve učini virtualnim! Da sami birate što ćete gledati i da odmah doznajete sve što se zbiva. I da samu svečanost otvaranja, putem opcije podijeljenog ekran, pratite na način i iz rakursa koje ćete sami izabrati.

Da budete potpuno opsjednuti. A izbor sigurno neće biti loš…

Sva je prilika da će se, zahvaljujući digitalnoj dividendi, dobar dio Olimpijskih igara u Londonu moći pratiti preko mobitela. Savjet: ne mojte se pretplaćivati na infoservice. Umjesto SMS vijesti iz prometa iz popodnevnog drijemeža budit će vas VMS (Video Message Service) s neposrednom snimkom svjetskog rekorda Blanke Vlašić – koji ste mogli izravno gledati na mobitelu. Ali ste zaspali. Nemojte zaspati!

Većina od 13 ekonomista i menadžera u Liderovoj anketi navodi kao prvi mogući rok početka razdoblja viših stopa rasta bruto domaćeg proizvoda 2010. godinu, a neki pravo oživljavanje gospodarstva očekuju još i kasnije. Takvi su rezultati možda i preoptimistični jer je u međuvremenu produbljena financijska kriza u SAD-u.

Financijska kriza izazvana padom tržišta hipotekarnih kredita u SAD-u ovih je dana u punom zamahu: propala je četvrta po veličini američka investicijska banka Lehman Brothers, a njen konkurent Merrill Lynch prodan je Bank of America. To je dovelo do daljnjeg pada dioničkih indeksa na američkim i svjetskim burzama, uključujući i Zagrebačku. Sada se ekonomisti, menadžeri i političari počinju bojati da će se s financijskog sektora kriza proširiti na cijelo gospodarstvo. Većina europskih država je u 2008. ostvarila niže stope rasta bruto domaćeg proizvoda, a neke bi ove jeseni mogle završiti u recesiji. Hrvatska će također ove godine ostvariti ekonomski rast znatno niži od prošlogodišnjih 5,6 posto, prema nekim analitičarima samo oko tri posto. Sudeći prema očekivanjima i procjenama desetak menadžera i ekonomista, niske stope ekonomskog rasta pratit će Hrvatsku još neko vrijeme.

Od 13 sugovornika čije smo mišljenje tražili, njih četvero s optimizmom predviđa oporavak ekonomskih aktivnosti u relativno kratkom roku odnosno već iduće godine. Većina je ipak pesimistična i kao prvi mogući rok početka razdoblja viših stopa rasta BDP-a smatra 2010. godinu, a neki pravo oživljavanje gospodarstva očekuju još i kasnije. Takvi su rezultati možda i preoptimistični jer su naši sugovornici svoje mišljenje dali prije najnovijih događaja u Americi. Ozbiljnost stanja možda ipak najbolje ilustriraju državne prognoze iz srpnja, kad je Ministarstvo financija u dokumentu pod nazivom Smjernice ekonomskih i fiskalnih politike za razdoblje od 2009. do 2011. priznalo da do 2010. očekuje stagnaciju gospodarskog rasta, naravno na razini stope od 4,4 posto koju većina neovisnih stručnjaka smatra nerealno visokom. A kad Vlada prizna da sljedeće godine ne možemo očekivati nikakvo poboljšanje u odnosu na 2008., situacije je kritična.

Nešto ravnomjernija podjela u našoj anketi bila je između onih koji su očekivali da će glavni poticaj hrvatskom izlasku iz trenutačne ekonomsko-situacije dati oporavak europskoga i svjetskoga gospodarstva te onih koji glavni uzrok usporavanja vide u unutarnjim problemima.

Očigledan je pad cijena sirovina na svjetskom tržištu i to me čini optimističnijim. Zbog toga će sljedeće godine biti bolja situacija nego ove i to imamo na umu pri izradi svojih planova – kaže predsjednik Uprave Purisa Ivan Hrelja te dodaje da će se prvi pozitivni efekti vidjeti sljedeće godine u lipnju i srpnju nakon završetka ciklusa tova purana koji sada počinje. U još nekim sektorima očekuju poboljšanje već iduće godine.

Oporavak turizma na europskim tržištima generirat će novu potražnju i nove dolase. To će se osjetiti već iduće sezone – smatra Šime Klarić, predsjednik Udruge malih obiteljskih hotelijera.

Izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i član Saborskog odbora za gospodarstvo prof. dr. Marko Kolaković također smatra da će na ubrzanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj znatno utjecati daljnje kretanje na globalnom tržištu, posebno eurozoni.

Kratkoročno gledano, dođe li do očekivanog poboljšanja i oporavka inozemne potražnje brži pozitivni rezultati mogu se očekivati i u Hrvatskoj. Međutim, treba upozoriti i na mogući kratkoročni ‘prvid’ oporavka do kojeg može doći uslijed ponovnog rasta samo osobne potrošnje izazvanog visokim prinosima od turističke sezone, rasta tečaja kune, priljeva od moguće prodaje dionica i dr. – kaže Kolaković.

Velika je nepoznanica kada bi moglo doći do oporavka na američkom i europskom tržištu, posebno jer se većina slaže da još nije dosegnuto dno. Do takvog su zaključka došli ministri financija eurozone početkom tjedna u Nici te stručnjaci MMF-a. Bivši guverner FED-a Alan Greenspan izjavio je da je riječ o krizi kakva se događa jednom u stoljeću i ne može proći bez negativnih posljedica za globalnu ekonomiju koja bi mogla završiti u recesiji.

Američka privreda sada plaća račun za politiku niskih kamatnih stopa i velike ponude novca. To je dovelo do rasta vrijednosti imovine, kako one na burzama, tako i one u nekretninama, koje se sada korigiraju nadolje. Problem je u tomu što pad cijena nekretnina, naprimjer, vodi povećanoj prodaji nekretnina, tako da oni, recimo banke, koji su u svojim bilancama imali znatan udjel nekretnina, prodajući ih da bi poboljšali svoju likvidnost dovode do dodatnog pada cijena, što pak otvara problem solventnosti. Potencijalno to izaziva pad potražnje u cijelom svijetu, što usporava rast. Postoji čak ozbiljna mogućnost da će europska privreda ući u recesiju ili u razdoblje sporog rasta budući da se sada korigiraju relativne cijene – tečajevi, kamate, cijena energije i hrane i drugih svjetskih roba – što će potrajati. Hrvatska ekonomija ovisi o turizmu i financijskim uslugama, a ti sektori ne rastu naročito brzo u vrijeme deflatornih kretanja i usporavanja rasta – kaže Vladimir Gligorov, ekonomist Bećkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

Ovakvo stanje moglo bi potrajati i više od dvije godine te biti prva recesija u karijeri mnogih ljudi. U njoj će se najbolje snaći tvrtke koje se brzo prilagodavaju promjenama.

Nastavak zaoštrjenih uvjeta financiranja u svijetu, uz visok deficit tekućeg računa platne bilance i postojeći okvir monetarne politike u Hrvatskoj, upućuju na povećani rizik i sporiji rast. Za 2009. prognoziram rast od 3,2 posto – kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke. Osim stanja američke i europske ekonomije, još bi neki činitelji mogli utjecati na ekonomski razvoj Hrvatske. Predsjednik Uprave Fima Grupe Milan Horvat smatra da će mnogo toga ovisiti o dva ključna događaja: predsjedničkim izborima u SAD-u na globalnoj razini te na regionalnoj razini, usponu srpske ekonomije koja bi mogla povući i ostale.

Rezultati hrvatskih kompanija su u prvih šest mjeseci iznenađujuće dobri, što govori da smo dosta toga postizali s vjetrom u leđa globalnih ili regionalnih procesa i da ćemo o tome ovisiti i dalje – zaključuje Horvat. Ipak, korelacija hrvatske i razvijenih zapadnih ekonomija nije apsolutna. Zbog toga se čak niti eventualni oporavak globalnoga gospodarstva ne bi odmah niti u cijelosti preslikao na Hrvatsku.

Kada nastupaju teške godine, naš je pad izraženiji jer imamo lošije uvjete poslovanja od drugih zemalja u regiji. Zato je i oporavak teži i dužnjenje ovogodišnjeg usporavanja hrvatske privrede. Naime, većina smatra da bez ozbiljnih reformi u ekonomskoj politici, u institucijama i funkcioniranju državne administracije rast domaćeg BDP-a čak i u slučaju svjetskoga ekonomskog oporavka može dosegnuti stope znatno ispod prosjeka ostalih tranzicijskih zemalja. Dok su prošle godine neke od tih država ostvarivale stope rasta BDP-a do 11 posto, Hrvatska nije uspjela prijeći šest posto na godinu. Stoga je, slaže se većina Liderovih sugovornika, za veći skok u brzini rasta potrebno veću pozornost posvetiti internoj reorganizaciji Hrvatske.

Predsjednik Uprave Meteor grupe Duško Paripović smatra da je Vlada na dobrom putu i bude li uspješno provela započete reforme brodogradnje i ostalih javnih poduzeća te poboljša li klimu za strane investitore, stvorit će dobre temelje za oporavak. Međutim, ne slažu se svi s pozitivnom ocjenom Vladinih reformskih napora. Ante Mandić, predsjednik Uprave softverske tvrtke IN2 smatra da bi Vlada trebala i sa državom početi raditi na reformama, a ne samo održavati dobru prezentacijsku razinu.

Od potencijalnih reformi nekoliko ih se izdvojilo i često se spominju. Prvo je smanjenje opterećenja gospodarstvu. Predsjednik Uprave Pastor grupe Domagoj Milošević smatra da bi se trebalo što prije početi ukliditi ili smanjivati neporezne namete gospodarstvu i zbog toga pozdravlja inicijativu o uklanjanju obvezne članarine za Hrvatsku gospodarsku komoru što Pastor stoji nekoliko stotina tisuća kuna na godinu. Druga bolna točka je izvoz. Vladimir Milošević iz Deloittea ilustrira veličinu problema podatkom da je izvoz susjedne Slovenije čak pet puta veći od hrvatskog.

Osim lijepe priče, još nema nikakvog pravog plana ni fokusa pa nema niti proaktivnih državnih poticaja za izvoz – mišljenje je Miloševića.

Izvoznike posebno muči precijenjena kuna: – Za veći rast trebalo bi više izvoziti, a ne da se svakoga dana iznova pitamo zbog čega uopće izvozimo. Podsjećam na ideju jednog kolege izvoznika da se izvoznicima na neki način kompenzira prejak tečaj, a uvoznicima naplati razlika do realnog tečaja – kaže Dario Puljiz, predsjednik Uprave Spačve.

Čak i ako se neki problemi počnu rješavati pa se poveća priljev stranih ulaganja, investicijama treba dvije do tri godine poslovanja da bi proizvele učinak na BDP, upozorava Vladimir Milošević. U međuvremenu, domaći gospodarstvenici morat će se, kao i svi građani, suočiti s recesijom koja bi, kao što kaže Leonardo F. Peklar, direktor Socius Consultinga iz Ljubljane, mogla potrajati i više od dvije godine te biti prva recesija u životu mnogih mladih ljudi. Prema njegovu mišljenju, u njoj će se najbolje snaći tvrtke koje se brzo prilagodavaju promjenama, koje nisu razvoj previše financirale kreditima te oni čiji proizvodi i usluge potrošačima zadovoljavaju što osnovnije potrebe.