Rasta vide u sadašnjoj ekonomskoj politici. Naime, okidač inflacije i pada stope rasta ove godine bili su (uz krizu na financijskim tržištima) rast cijena sirovina, sirovina i poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu. Posljednjih tjedana te su se cijene počele smirivati. Barel naftne jeftiniji je od 100 dolara, naglo su pojeftinile i poljoprivredne kulture poput uljarica i kukuruza. To ulijeva nadu poduzećima kojima takve sirovine čine veći dio troškova proizvodnje.
-
Očigledan je pad cijena sirovina na svjetskom tržištu i to me čini optimističnijim. Zbog toga će sljedeće godine biti bolja situacija nego ove i to imamo na umu pri izradi svojih planova – kaže predsjednik Uprave Purisa Ivan Hrelja te dodaje da će se prvi pozitivni efekti vidjeti sljedeće godine u lipnju i srpnju nakon završetka ciklusa tova purana koji sada počinje. U još nekim sektorima očekuju poboljšanje već iduće godine.
-
Oporavak turizma na europskim tržištima generirat će novu potražnju i nove dolase. To će se osjetiti već iduće sezone – smatra Šime Klarić, predsjednik Udruge malih obiteljskih hotelijera.
Izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i član Saborskog odbora za gospodarstvo prof. dr. Marko Kolaković također smatra da će na ubrzanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj znatno utjecati daljnje kretanje na globalnom tržištu, posebno eurozoni.
- Kratkoročno gledano, dođe li do očekivanog poboljšanja i oporavka inozemne potražnje brži pozitivni rezultati mogu se očekivati i u Hrvatskoj. Međutim, treba upozoriti i na mogući kratkoročni ‘prvid’ oporavka do kojeg može doći uslijed ponovnog rasta samo osobne potrošnje izazvanog visokim prinosima od turističke sezone, rasta tečaja kune, priljeva od moguće prodaje dionica i dr. – kaže Kolaković.
Velika je nepoznanica kada bi moglo doći do oporavka na američkom i europskom tržištu, posebno jer se većina slaže da još nije dosegnuto dno. Do takvog su zaključka došli ministri financija eurozone početkom tjedna u Nici te stručnjaci MMF-a. Bivši guverner FED-a Alan Greenspan izjavio je da je riječ o krizi kakva se događa jednom u stoljeću i ne može proći bez negativnih posljedica za globalnu ekonomiju koja bi mogla završiti u recesiji.
- Američka privreda sada plaća račun za politiku niskih kamatnih stopa i velike ponude novca. To je dovelo do rasta vrijednosti imovine, kako one na burzama, tako i one u nekretninama, koje se sada korigiraju nadolje. Problem je u tomu što pad cijena nekretnina, naprimjer, vodi povećanoj prodaji nekretnina, tako da oni, recimo banke, koji su u svojim bilancama imali znatan udjel nekretnina, prodajući ih da bi poboljšali svoju likvidnost dovode do dodatnog pada cijena, što pak otvara problem solventnosti. Potencijalno to izaziva pad potražnje u cijelom svijetu, što usporava rast. Postoji čak ozbiljna mogućnost da će europska privreda ući u recesiju ili u razdoblje sporog rasta budući da se sada korigiraju relativne cijene – tečajevi, kamate, cijena energije i hrane i drugih svjetskih roba – što će potrajati. Hrvatska ekonomija ovisi o turizmu i financijskim uslugama, a ti sektori ne rastu naročito brzo u vrijeme deflatorskih kretanja i usporavanja rasta – kaže Vladimir Gligorov, ekonomist Bećkog instituta za međunarodne ekonomske studije.
I u UniCreditu očekuju daljnje usporavanje ekonomske aktivnosti u SAD-u i EU iduće godine:
-
To upućuje na još manji impuls izvana. Nastavak zaoštrjenih uvjeta financiranja u svijetu, uz visok deficit tekućeg računa platne bilance i postojeći okvir monetarne politike u Hrvatskoj, upućuju na povećani rizik i sporiji rast. Za 2009. prognoziram rast od 3,2 posto – kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke. Osim stanja američke i europske ekonomije, još bi neki činitelji mogli utjecati na ekonomski razvoj Hrvatske. Predsjednik Uprave Fima Grupe Milan Horvat smatra da će mnogo toga ovisiti o dva ključna događaja: predsjedničkim izborima u SAD-u na globalnoj razini te na regionalnoj razini, usponu srpske ekonomije koja bi mogla povući i ostale:
