‘Van Goghove nacrtane slike’ u bečkoj Albertini

Jedan od svjetskih izložbenih ‘blockbustaera’ ove su jesen nedvojbeno ‘Van Goghove nacrtane slike’ u Albertini, izložba koja prezentira 140 Van Goghovih djela.

Potkraj ljeta u Beču tradicionalno oživljava galerijska aktivnost, i to u svim segmentima. Ljubiteljima fotografije nude se dvije odlične fotografske izložbe: World Press Photo ’08. (do 28. rujna) sa svjetski najboljim fotoreporterskim djelima iz 2007. u galeriji WestLicht, koja, među ostalim, posjeduje i stalno prikazuje vrhunsku zbirku fotoaparata oldtajmera, od prve kamere za koju je posebno izrađen objektiv preko velike kolekcije slavne marke Leice do jednog od malobrojnih hasselblada napravljenih za američke astronaute tijekom boravka na Mjesecu itd; druga je važna fotografija izložba Fotografis – Collection Reloaded u BA-CA Kunst Forumu (do 2. studenoga), fotografije iz odlične Bank Austrije zbirke, redom slavnih majstora fotografije, od Alfreda Stieglitza (1864. – 1946.) do Andrea Gurskog (1955.).

Međutim, najveći su hit u Beču i jedan od ovoje- senskih svjetskih izložbenih ‘blockbustaera’ ‘Van Goghove nacrtane slike’ u Albertini. Izložba prikazuje 140 djela (89 crteža i 51 sliku) Vincenta van Gogha, postimpresionističkog umjetnika koji je utabačio put modernom slikarskom izrazu te uvelike utjecao na umjetnost 20. stoljeća.

Djelujući umjetnički samo u posljednjem desetljeću nedugog života (1853. – 1890.), skončanog u umobilnici, Van Gogh je napravio otprilike 2.000 radova: 1.100 crteža i 900 slika. Za života je, za neveliku svotu, prodao samo jednu sliku (Crveni vinograd kod Arlesa, danas u Puškinovu muzeju u Moskvi). Aktualno zanimanje za njega dijametralno je suprotno. Portret dr. Gachea prodan je 1990. za 82,5 milijuna dolara, što je u sljedećih 14 godina bio svjetski rekord. Čak i po nominalnoj svoti, to Van Goghovo djelo još je sedmo na listi najskupljejih prodanih slika.

Izlošci u Albertini došli su iz Van Goghova muzeja u Amsterdamu i 50 drugih kolekcija sa svih strana svijeta. Posjetitelj se najprije suočava s Vodenicom kod Gennepa, formata 85 x 151 cm, dimenzijama najvećega sačuvanoga djela umjetnika danas poznatoga u prvom redu kao slikara pastelnih boja, jarkih kontrasta i dinamičkih poteza kistom. Manje je poznato da je Van Gogh bio odličan crtač. Tu do sada zanemarenu perspektivu pokazuje upravo Albertina. Umjetnika nam prezentira i kao crtača i kao slikara, predočavajući nam kako je moćna izražajnost Van Goghovih crteža najavila ekspresivne poteze kistom u njegovim slikama.