Obnavljanje flote i lučke infrastrukture

Sigurnost pomorskog prijevoza postala je prepoznatljiva i dodatna kvaliteta hrvatske turističke ponude. U ovoj godini za poticanje kvalitetnog povezivanja otoka s kopnom izdvojit će se iz državnog proračuna gotovo 400 milijuna kuna.

Premda opet tinjaju razmirice između Jadrolinije, najvećeg brodara u državnim rukama i nekoliko malih privatnih brodskih prijevoznika u vezi s podjelom tržišnog kolača, glavna sezona koja je već na izmaku protekla je mirno i bolje nego lani. Prvi pokazatelji govore da je ukupan promet putnika i vozila u prvih osam mjeseci 2008. godine pet posto veći nego u istom razdoblju lani, a ta je prošla godina dotad bila rekordna. U sezoni nije bilo ni primjedbi turista, pa ni najmanje nezgode na putničkim brodovima i trajektima, a sigurnost prijevoza postala je prepoznatljiva dodatna kvaliteta hrvatske turističke ponude.

Jadrolinija je na mnogim trajektnim linijama uvela veće i nove brodove. Za razliku od prošle godine, kada su u službu ušla dva najsvremenija trajekta Hrvat i Juraj Dalmatinac, u ovoj godini nije bilo novogradnji iz domaćih brodogradilišta, ali su nabavljena tri moderna i gotovo posve nova trajekta u Grčkoj. Zbog sve većih trajekata više nema velikih gužvi u špicu sezone i velikog broja izvanrednih linija jer se u jednom ukrcaju može primiti veliki broj vozila.

Zaključno s 31. kolovozom Jadrolinija je prevezla više od sedam milijuna putnika i 1,95 milijuna vozila. Plan nam je do kraja godine ostvariti promet od deset milijuna putnika i 2,5 milijuna vozila. Prema ostvarenim rezultatima koji su kod putnika pet, a kod vozila šest posto bolji nego u istom lanjskom razdoblju, planove ćemo i ostvariti, a bude li posezona dobra, čak ćemo ih i premašiti. Povećali smo kapacitete uvođenjem novih brodova, podigli sigurnost i standard prijevoza i smanjili čekanja u odnosu na prošlu godinu. Sve u svemu, ova je sezona bila uspješna. Dobro je, ali moramo i dalje raditi na unaprijedjenju te dje-

izvod u trenutku kad prolazi kroz najteže restrukturiranje od svojeg osnivanja prije 18 godina. Večernji list restrukturirao se prije osam godina, kada ga je Styria kupila, ali nakon toga potresa više nije bilo.

U EPH-u pak kažu da je sve pod kontrolom, a direktor Revija i magazina Milivoj Đilas kaže da je u smislu poslovnog plana Forbes konzervativan projekt, pri čemu konzervativnost treba shvatiti na način da se za projekt može reći da je realan i da uzima u obzir sve nedostatke malog tržišta.

Riječ je o projektu s optimalnom nakladom planiranom prema uzoru na druge nišne mjesečnike koji imaju izvrstan oglašivački potencijal. Uz marketing EPH, koji je najbolji u državi, i cijenu oglašnog prostora usklađenom s cijenom postojećih časopisa, vjerujemo da pokrećemo uspješan projekt – kaže Đilas. EPH nije kupio licenciju za online izdanje ni za tiskano izdanje Forbes Lifea, jednog od priloga tog časopisa.

Forbes može uspjeti na tržištu, što dokazuje uspjeh drugih specijaliziranih magazina poput Cosmopolitana ili Nautice. Na tržištu uspijevaju proizvodi koji ne varaju svoje čitatelje i koji su usmjereni na određenu nišu. Forbes će imati mali pogon ljudi, a u pokretanju će nam znanjem i iskustvom pomoći Amerikanci, koji godinama stvaraju taj brend i napravili su od njega kvalitetne i priznate poslovne novine – kaže Đilas i otkriva da će marketinška kampanja za Forbes biti decentna, bez televizijskih oglasa i džambo-plakata.

Pribjeći će direktnom marketingu. Forbes kao mjesečnik za poslovnu publiku, informiranju i obrazovanju od prosjeka, dugo-oročno će pasti ili proći na kvaliteti lokalnog sadržaja. Naime, uspjeh na čitateljskom tržištu za takav proizvod važniji za posljedični uspjeh na tržištu oglašivača nego što je to slučaj s drugim uskim segmentima. Oslanjanje samo na snagu globalno poznatog brenda nije dovoljno.

Bura koja se podigla oko pokretanja političkog tjednika Novog lista, koji je prema prvim najavama trebao biti lansiran već potkraj godine, trenutačno je značajna pa će projektiranje, kao što ga vole zvati, ‘političkog tjednika novog doba’ u idućoj će fazi biti tiše. Robert Ježić dokazuje da je, kad je riječ o me-