Kad imate proizvod za kupce dubljeg džepa, kriza nije problem

Glavna je prijetnja malim tvrtkama koje se bave razvojem i proizvodnjom vlastitih proizvoda izbijanje velike ekonomskih krize. U takvoj situaciji možete ostati bez tržišta i sav vam novac koji ste godinama ulagali u razvoj može nestati preko noći. Mi se krize ne bojimo. Specijalizirali smo se za proizvodnju luksuznih proizvoda kao što su Telecontrol i pametna kuća. Ciljamo kupce dubljeg džepa, kojih će uvijek biti, radilo se o Hrvatskoj ili o bogatijim zapadnim državama – tim riječima Zoran Nedić, direktor tvrtke Micro El iz Zagreba koja se bavi razvojem i proizvodnjom upravljačke elektronike, odgovara na pitanje kako se tvrtka na čijem je čelu bori s inflacijom i problemima proizvodnje u Hrvatskoj.

Razvojem se počeo baviti još za studiranja na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu; tada je radio za manje tvrtke i poboljšavao performanse računala poput Commodore i Atarija. Godine 1996. osnovao je Micro El, tvrtku čija se proizvodnja od početka temelji na vlastitu razvoju. Tako je i nastala prva hrvatska pametna kuća TeraNorm, sustav s 20-ak uređaja, koliko ih je tvrtka proizvela u 12 godina postojanja.

• Telecontrol, uređaj za daljinsko upravljanje grijanjem telefonski ili mobitelom, prvi je naš proizvod i srce kuće. Inovativan je jer je riječ o jedinom termostatu na tržištu kojim se upravlja glasom, i to telefonski ili mobitelom. Sljedeći je korak bio razvoj zonskih termostata. Sustav je zatim proširen podsustavima za upravljanjem rasvjetom, roletama; uz GSM i telefonsko upravljanje ponuđeno je upravljanje uz pomoć internetskog servera, zatim upravljanje pritiskom prsta (tzv. touch panel). Početkom 2009. kućom će se moći upravljati i uz pomoć iPhonea – opisuje Nedić razvojni put pametne kuće TeraNorm.

Za razliku od konkurentske sustava koji se mogu kupiti na tržištu, Micro Elova pametna kuća nije završena priča.

• Sa svakim novim projektom ili ugovorom za zgradu od investitora dobijemo novi zahtjev ili ideju. Budući da smo proizvođači, možemo se prilagoditi potrebama korisnika i uza standardnu opremu ponuditi specifična rješenja. S vremenom će se dodavati nove funkcije – kaže Nedić.

Konkurentskim kućama upravlja se SMS porukama. U praksi se to pokazalo nepouzdanim jer poruke do upravljačkog sustava dolaze sa zakašnjenjem. Zato je razvijen sustav pomoću kojeg se hrvatskom kućom upravlja glasom, i to telefonski ili mobilom. Sve informacije o stanju u kući glas izgovara na hrvatskom jeziku (‘grijanje je uključeno’; ‘temperatura je 23 stupnja’, ‘alarm zbog curenja vode’ i slično). Nedostatak sustava TeraNorm jest nepovezanost s uređajima poput televizora, kućnih kina, glazbenih linija i sličnog. Na tržištu već ima nekoliko sličnih proizvoda, ali Nedić kaže da se ne boji konkurencije. Micro El jedini je proizvođač sustava pametnih kuća u Istočnoj Europi, pa može diktirati cijene. Lokalni distributeri to si ne mogu priuštiti, zbog čega su u startu od četiri do pet puta skuplji.

Nedić misli da se proizvodnjom višekotehnoloških uređaja njegovoj tvrtki pruža prilika pobijediti globalne hi-tech proizvođače kojima hrvatsko tržište nije dovoljno veliko. Priliku vidi i u izvozu. Trenutačno se Telecontroller sa softverom na engleskom jeziku prodaje u Finskoj, Nizozemskoj i Irskoj te na hrvatskom jeziku u Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući njemu inozemni partneri raspituju se i za pametnu kuću.

• Naši kupci većinom su investitori u luksuzne vile koji stanovima žele dati dodanu vrijednost. Zato se sustav pametne kuće većinom ugrađuje u objekte u gradnji. Ostali asortiman prodajemo u trgovačkim centrima specijaliziranima za elektroniku. Priliku vidimo u širenju asortimana na proizvode za automatizaciju u zgradarstvu i masovnijoj proizvodnji – kaže Nedić.

Zato tvrtka organizira seminare za projektante i inženjere jer cilj joj je sve resurse usmjeriti na proizvodnju, a ne trošiti ih na prodaju i postavljanje sustava. Kad je riječ o proizvodnji, sve što se može, eksternalizira se. S jedne strane to prednost jer ne treba se ulagati u kupnju strojeva za proizvodnju, no s druge je nedostatak jer na tržištu nedostaje radne snage i ovisi se o drugima. Naime, za razliku od osamdesetih godina, kad je elektronički sektor bio snažan, danas se svodi na uzak krug stručnjaka. Stručnjaci s iskustvom imaju svoje tvrtke s vlastitim idejama. Uz vlastitu proizvodnju rade poslove po narudžbi za druge.

• Primjerice, mi imamo razvijenu komunikaciju putem telefonske linije ili GSM-a, a s proizvođačima koji se bave internetskim serverima ili LCD zaslonima na dodir miješamo robu. Zato surađujemo sa slovenskom tvrtkom koja je preuzela cjelokupnu proizvodnju naše elektronike prema našim shemama. Međutim, nije lako raditi kad ovisite o drugima – govori Nedić. Neke stvari kao što je, primjerice, obrada kutija ili pak sitotiska ne može se izdvojiti iz poslovanja, pa nastaje problem kako napraviti nešto kad nema proizvođača koji će kvalitetno odrediti posao. Nedić se zato nada da će se tvrtka za pet godina preseliti na veću lokaciju, zaposli više stručnjaka i sama proizvoditi to što danas nijdje ne može nabaviti.