Home / Biznis i politika / www.kapital.tv

www.kapital.tv

Ovakvo stanje moglo bi potrajati i više od dvije godine te biti prva recesija u karijeri mnogih ljudi. U njoj će se najbolje snaći tvrtke koje se brzo prilagodavaju promjenama.

To upućuje na još manji impuls izvana. Nastavak zaoštrjenih uvjeta financiranja u svijetu, uz visok deficit tekućeg računa platne bilance i postojeći okvir monetarne politike u Hrvatskoj, upućuju na povećani rizik i sporiji rast. Za 2009. prognoziram rast od 3,2 posto – kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke. Osim stanja američke i europske ekonomije, još bi neki činitelji mogli utjecati na ekonomski razvoj Hrvatske. Predsjednik Uprave Fima Grupe Milan Horvat smatra da će mnogo toga ovisiti o dva ključna događaja: predsjedničkim izborima u SAD-u na globalnoj razini te na regionalnoj razini, usponu srpske ekonomije koja bi mogla povući i ostale.

Rezultati hrvatskih kompanija su u prvih šest mjeseci iznenađujuće dobri, što govori da smo dosta toga postizali s vjetrom u leđa globalnih ili regionalnih procesa i da ćemo o tome ovisiti i dalje – zaključuje Horvat. Ipak, korelacija hrvatske i razvijenih zapadnih ekonomija nije apsolutna. Zbog toga se čak niti eventualni oporavak globalnoga gospodarstva ne bi odmah niti u cijelosti preslikao na Hrvatsku.

Kada nastupaju teške godine, naš je pad izraženiji jer imamo lošije uvjete poslovanja od drugih zemalja u regiji. Zato je i oporavak teži i dužnjenje ovogodišnjeg usporavanja hrvatske privrede. Naime, većina smatra da bez ozbiljnih reformi u ekonomskoj politici, u institucijama i funkcioniranju državne administracije rast domaćeg BDP-a čak i u slučaju svjetskoga ekonomskog oporavka može dosegnuti stope znatno ispod prosjeka ostalih tranzicijskih zemalja. Dok su prošle godine neke od tih država ostvarivale stope rasta BDP-a do 11 posto, Hrvatska nije uspjela prijeći šest posto na godinu. Stoga je, slaže se većina Liderovih sugovornika, za veći skok u brzini rasta potrebno veću pozornost posvetiti internoj reorganizaciji Hrvatske.

Predsjednik Uprave Meteor grupe Duško Paripović smatra da je Vlada na dobrom putu i bude li uspješno provela započete reforme brodogradnje i ostalih javnih poduzeća te poboljša li klimu za strane investitore, stvorit će dobre temelje za oporavak. Međutim, ne slažu se svi s pozitivnom ocjenom Vladinih reformskih napora. Ante Mandić, predsjednik Uprave softverske tvrtke IN2 smatra da bi Vlada trebala i sa državno početi raditi na reformama, a ne samo održavati dobru prezentacijsku razinu.

Od potencijalnih reformi nekoliko ih se izdvojilo i često se spominju. Prvo je smanjenje opterećenja gospodarstvu. Predsjednik Uprave Pastor grupe Domagoj Milošević smatra da bi se trebalo što prije početi ukliditi ili smanjivati neporezne namete gospodarstvu i zbog toga pozdravlja inicijativu o uklanjanju obvezne članarine za Hrvatsku gospodarsku komoru što Pastor stoji nekoliko stotina tisuća kuna na godinu. Druga bolna točka je izvoz. Vladimir Milošević iz Deloittea ilustrira veličinu problema podatkom da je izvoz susjedne Slovenije čak pet puta veći od hrvatskog.

Lijepa priča bez plana za izvoz. Osim lijepe priče, još nema nikakvog pravog plana ni fokusa pa nema niti proaktivnih državnih poticaja za izvoz – mišljenje je Miloševića.

Izvoznike posebno muči precijenjena kuna: – Za veći rast trebalo bi više izvoziti, a ne da se svakoga dana iznova pitamo zbog čega uopće izvozimo. Podsjećam na ideju jednog kolege izvoznika da se izvoznicima na neki način kompenzira prejak tečaj, a uvoznicima naplati razlika do realnog tečaja – kaže Dario Puljiz, predsjednik Uprave Spačve.

Čak i ako se neki problemi počnu rješavati pa se poveća priljev stranih ulaganja, investicijama treba dvije do tri godine poslovanja da bi proizvele učinak na BDP, upozorava Vladimir Milošević. U međuvremenu, domaći gospodarstvenici morat će se, kao i svi građani, suočiti s recesijom koja bi, kao što kaže Leonardo F. Peklar, direktor Socius Consultinga iz Ljubljane, mogla potrajati i više od dvije godine te biti prva recesija u životu mnogih mladih ljudi. Prema njegovu mišljenju, u njoj će se najbolje snaći tvrtke koje se brzo prilagodavaju promjenama, koje nisu razvoj previše financirale kreditima te oni čiji proizvodi i usluge potrošačima zadovoljavaju što osnovnije potrebe.