Većina od 13 ekonomista i menadžera u Liderovoj anketi navodi kao prvi mogući rok početka razdoblja viših stopa rasta bruto domaćeg proizvoda 2010. godinu, a neki pravo oživljavanje gospodarstva očekuju još i kasnije. Takvi su rezultati možda i preoptimistični jer je u međuvremenu produbljena financijska kriza u SAD-u.
Financijska kriza izazvana padom tržišta hipotekarnih kredita u SAD-u ovih je dana u punom zamahu: propala je četvrta po veličini američka investicijska banka Lehman Brothers, a njen konkurent Merrill Lynch prodan je Bank of America. To je dovelo do daljnjeg pada dioničkih indeksa na američkim i svjetskim burzama, uključujući i Zagrebačku. Sada se ekonomisti, menadžeri i političari počinju bojati da će se s financijskog sektora kriza proširiti na cijelo gospodarstvo. Većina europskih država je u 2008. ostvarila niže stope rasta bruto domaćeg proizvoda, a neke bi ove jeseni mogle završiti u recesiji. Hrvatska će također ove godine ostvariti ekonomski rast znatno niži od prošlogodišnjih 5,6 posto, prema nekim analitičarima samo oko tri posto. Sudeći prema očekivanjima i procjenama desetak menadžera i ekonomista, niske stope ekonomskog rasta pratit će Hrvatsku još neko vrijeme.
Od 13 sugovornika čije smo mišljenje tražili, njih četvero s optimizmom predviđa oporavak ekonomskih aktivnosti u relativno kratkom roku odnosno već iduće godine. Većina je ipak pesimistična i kao prvi mogući rok početka razdoblja viših stopa rasta BDP-a smatra 2010. godinu, a neki pravo oživljavanje gospodarstva očekuju još i kasnije. Takvi su rezultati možda i preoptimistični jer su naši sugovornici svoje mišljenje dali prije najnovijih događaja u Americi. Ozbiljnost stanja možda ipak najbolje ilustriraju državne prognoze iz srpnja, kad je Ministarstvo financija u dokumentu pod nazivom Smjernice ekonomskih i fiskalnih politike za razdoblje od 2009. do 2011. priznalo da do 2010. očekuje stagnaciju gospodarskog rasta, naravno na razini stope od 4,4 posto koju većina neovisnih stručnjaka smatra nerealno visokom. A kad Vlada prizna da sljedeće godine ne možemo očekivati nikakvo poboljšanje u odnosu na 2008., situacije je kritična.
Nešto ravnomjernija podjela u našoj anketi bila je između onih koji su očekivali da će glavni poticaj hrvatskom izlasku iz trenutačne ekonomske situacije dati oporavak europskoga i svjetskoga gospodarstva te onih koji glavni uzrok usporavanja inflacije, koje iznose 6,5 posto na godišnjoj razini, Stojić zasad ne želi mijenjati, a za tečaj smatra da će biti stabilan. Iako će nam stići velik iznos gotovine od javne ponude za Inu, smatram da je HNB već pokazao da ima dulji track record u takvim transakcijama (Pliva, HT) i ne sumnjam da će i sada biti činitelj stabilnosti tečaja – mišljenje je Stojića.