Članstvo u Europskoj uniji pozitivno se odrazilo na estonsko gospodarstvo. Ta mala baltička zemlja ostvaruje godišnje stope rasta iznad deset posto. No, velik šok doživjela je u prvom tromjesečju ove godine kad je rast usporen na tek 0,1 posto. U Estoniji je rast bio posljedica visoke domaći potražnje koja je zbog usporenog rasta također oslabila.
Jednostavne porezne politike postale su zaštitnim znakom Estonije. Vlada se obvezala sniziti jedinstvenu stopu poreza na dohodak s 26 posto u 2004. na 18 posto u 2011., s ciljem izjednačenja stope poreza na dohodak sa stopom poreza na dodanu vrijednost. Obećanje je dano prije nego što se zemlja početkom 2008. našla pod udarom rastuće inflacije. Da je obećanje održano, ljudima bi svake godine ostajalo više novca za trošenje. Tako je početkom godine vlada počela razmišljati o kršenju obećanja da će sniziti poreznu stopu do trenutka u kojem bi se cijene stabilizirale.
Premda je stopa poreza na dobit u visini 21 posto jednaka stopi poreza na dohodak, primjenjuje se samo na isplaćenu dobit, dok privatni ulagači na tržištu dionica na ostvarenu dobit plaćaju porez po punoj stopi. No, posljednji su počeli lani gubiti novac. Indeks Tallinske burze pao je do sredine srpnja na 41 posto u odnosu na siječanj 2007. i još uvijek opada.
Premda bankarski sektor trpi posljedice kolapsa na tržištu nekretnina i općeg sporijeg gospodarskog rasta, Swedbank je kupila banku Hansapank, koja se još uvijek smatra krupnim draguljem Estonije.
Najveća estonska tvrtka je Tallink, koja se bavi kružnim putovanjima. Rijetka je među tvrtkama u Estoniji koja je zapravo ulažala u inozemstvo, stekavši 2006. godine udjel u poznatoj finskoj konkurentskoj tvrtki Silja Line umjesto da je dopustila da je kupi neki internacionalni konkurent. Transakcija je više nego udvostručila prihode te tvrtke.
