Litva je iskoristila sve prednosti svog članstva u EU kako bi zabilježila stopu rasta među najvećima u svijetu. No, globalna recesija i inflacijski pritisak povećali su izgleda za gospodarski podbačaj. Za ovu i 2009. godinu planiran je rast BDP-a prema stopi od pet do šest posto, no analitičari ipak govore o umjerenijem napretku gospodarstva.
Nakon više od desetljeća razmjerno stabilnih cijena, inflacija se u 2008. godini vratila na dvoznamenka brojke. Najveći izazov pred koalicijom vladom upravo je stabilizacija cijena. Budući da vlada ne može utjecati na cijenu robe, preostaje joj fiskalna politika. Međutim, nedavne odluke o vezivanju minimalnih plaća i socijalne pomoći uz inflaciju mogle bi zavrtjeti inflacijsku spiralu.
Visoka inflacija znači da bi pridruživanje eurozoni prije 2012. moglo biti problematično. Štoviše, rast cijena mogao bi imati za posljedicu tzv. stagflaciju, što bi, s druge strane, izvršilo pritisak na litvansku valutu, koja je trenutačno vezana uz euro. Ipak, svaki pokušaj promjene tečaja doveo bi do nestabilnosti na financijskom tržištu te krize likvidnosti.
Politici su uspjeli postići suglasnost u vezi s nekoliko važnih gospodarskih odluka. Minimalne plaće i mirovine su porasle, dok je stopa poreza na dohodak snižena. Također je donesena odluka o konsolidaciji sektora energetike kako bi se prikupila sredstva za gradnju nove nuklearne elektrane i povezivanje s visokonaponskim mrežama Poljske i Švedske.
Konsolidacijom u sektoru električne energije nastat će novi holding koji će prema prihodima biti na trećem mjestu među najvećim litvanskim poduzećima. Ipak, imajući na umu nastojanja Europske unije da razdvoji proizvodnju, opskrbu i distribuciju električne energije, vlada bi mogla biti primorana ponovno restrukturirati tržište električne energije.
