Menadžersko obrazovanje – MBA

Tončica Čeljuska, Ružica Adamović, Tomi Dužević, Jadranka Primorac, Karin Roitner i Matthias Wietbrock raspravljali su o suradnji izvoznika i poslovnih banaka. Očito je, kaže Njavro, da treba vidjeti koliko se naslijeđenih potencijala iskorištava i što se čini za razvoj novih.

• Kompanije koje gledaju dugoročne rezultate trebaju uložiti dodatni napor da prepoznaju mlade talente i zatim ga pošalju u zemlju u koju izvoze na dodatno školovanje. Smisao je tog procesa, naravno, da se student zatim vrati u kompaniju, a taj ulog je neprocjenjiv jer su znanje stečeno u inozemstvu i iskustvo iz zemlje ključni za napredak cijele kompanije. Upravljanje talentima hit je na Zapadu, gdje se zapravo razvija cijela znanost o tome kako otkriti koji zaposlenik razvoju poslovanja pridonosi više od drugih – rekao je Njavro.

Ako je suditi po snažnom rastu izvoza, talentiranim kadrom raspoložu u tvrtki Dalekovod, gdje je odnedavno na mjestu direktorice Sektora računovodstva i financija Tea Martinčić. Uz ulaganje u ljude ključnim za uspješnu suradnju s kupcima na inozemnom tržištu Martinčić je navela specijalizaciju. Naime, Dalekovod posluje u specifičnoj tržišnoj niši (opremanje cesta, željeznica, gradnja dalekovoda), pa i u najkompliciranijim projektima može surađivati na načelu ‘ključ u ruke’. U posljednjih deset godina tvrtka je ostvarila dvocifreni rast, i to ponajviše zbog izvoza, na koji otpada 30 posto od dvije milijarde kuna ukupnog izvoza. Kako kaže Martinčić, cilj kompanije je u sljedećih pet godina postići 50 posto izvoza u strukturi prihoda i uz projekte na Islandu, u Norveškoj, Kazahstanu i regiji raditi projekte za načelne iz arapskih zemalja, u koje trenutačno izvozi opremu.

• Naša je prednost više od 400 inženjera različitih struka koji govore dva ili više jezika i koji su spremni u bilo kojem trenutku spakirati kovčege i raditi u bilo kojoj zemlji u kojoj poslujemo. Budući da uglavnom radimo s kompanijama u državnom vlasništvu koje posluju u segmentu elektroprivrede, nemamo problema s naplatom, ali katkad se zbog barijera, osiguranja i sličnog moramo obratiti Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i komercijalnim bankama. Primjerice, za projekt vrijedan 10 milijuna eura traže 70 posto u jamstvima – kaže Tea Martinčić, koja je uvjerena da će Dalekovod nastaviti s dosadašnjim uspjesima u izvozu.

A nove prilike mogle bi mu se pružiti u zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka, koje su prema mišljenju Patrice Legaita, predsjednika Uprave Union de Banques Arabes et Françaises (UBAF), tržišta koja samo čekaju nove investicije. Naime, ta institucija potiče izvoz u arapske zemlje, a zbog nedavnog sklopljenog suradnje s HBOR-om i otvorenim zagrebačkim uredom izvoznici imaju priliku informacije brzo i efikasno dobiti iz prve ruke. Legait je potencijal arapskih zemalja potkrijepio podatkom da je globalna kriza uspjela zahvatiti tržišta na kojima posluju proizvođači čiji se izvoz temelji na oslabljenom dolaru, a spomenute zemlje zapravo su uspjeh ostvariti znatan novčani priljev.

Na Legaitovo izlaganje nastavio se još jedan inozemni gost, predstavnik slovenske izvozno-kreditne agencije SID, direktor osiguranja Drago Kreš. On je u Splitu govorio o poslovanju SID-a i trendovima koje je prouzročila kriza na međunarodnom tržištu. Prema njegovim riječima nekoliko je formula koje mogu pomoći kompanijama da što bezbolnije dočekaju smirivanje tržišta. Tako je naveo da stratezi u kompaniji moraju raspodijeliti rizik, osigurati bolji kreditni rejting, osigurati zahtjeve i riješiti nepodmirene dugove.

• Sve što opterećuje profitabilnost kompanije, od većih kamatnih stopa do oscilacije tečajeva, utječe na rezultat i odluke. Iako je orijentacija na izvoz recept našeg uspjeha, svjesni smo da uspjeh ne smijemo temeljiti na jednom tržištu. Ako imate samo jednog bolesnog i on kihne, i vi ćete dobiti prehladu – slikovito je drugi panel zaključila Martinčić.

Cjelodnevni program 7. međunarodne konferencije zatvorila je članica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Emilia Nagj, koja je predstavnicima institucija, poslovnih banaka i tvrtki izvoznika poručila da je za uspješan izvoz ključna suradnja gospodarske diplomacije, agencija i izvoznika. U godini krize globalnih razmjera ojačala je uloga Hrvatske banke za obnovu i razvitak jer izvoznici osigurava povoljniji izvor financiranja i nudi niz novih usluga prilagođenih situaciji na tržištu.

• Nužno je otvoriti se tržištima na koje kriza nije utjecala poput arapskih zemalja. No prije plasmana proizvoda tvrtke bi trebale posvetiti pozornost procjeni rizika, a zatim i razviti strategije njegova smanjenja. U tome mogu pomoći strane agencije – kaže Nagj i zaključuje da je nedvojbeno i uloga obrazovnih institucija i ulaganja u znanje mladih stručnjaka.

Duro Njavro (ZŠEM): – Obrazovanje menadžera u Hrvatskoj, iako s određenim zakašnjenjem, postupno se razvija i širinom i kvalitetom. S obzirom na to da u Hrvatskoj imamo MBA programe različite kvalitete, od budućih se MBA studenata zahtijeva da budu dobro informirani i da pažljivo donesu odluku o tome što i gdje studirati, te što zauzvrat očekivati. Važan je uvjet za izbor MBA studija i ugled škole koja ga provodi i socijalne veze koje pruža članstvo u alumnu škole. Neki su od domaćih MBA studija na tragu onih s najboljih sveučilišta, a rijetki su ukupnim standardom kvalitete, već na razini MBA studija američkih poslovnih škola.

ZŠEM kao prvi hrvatski član AACSB-a od osnutka slijedi standardne AACSB-a u poslovnom obrazovanju, što se danas u svijetu smatra najboljim. – Imajući na umu odnos kvalitete i cijene, dobar smo izbor – kaže Njavro. Vrhovski misli da su na polju visokog obrazovanja, pa i u razvoju MBA programa, u Hrvatskoj zabilježeni veliki pozitivni pomaci.

• Usporede li se slični programi u Hrvatskoj s drugim tranzicijskim zemljama, imamo razloga biti zadovoljni. Na Ministarskoj konferenciji o bolonjskom procesu održanoj u svibnju 2007. u Londonu, Hrvatska je ocijenjena ocjenom 4,1, što je označeno kao znatan napredak. Od 12 je ocijenjenih područja za čak pet dobivena najviša ocjena – petica – podsjeća Vrhovski.

MBA diploma, svi se slažu, na cijeni je u poslovnoj zajednici, u kojoj svi dobro znaju njezinu vrijednost i upotrebljivost. – MBA je za naše tvrtke sve popularniji i sve se više prihvaća. Hrvatske su tvrtke sve više dio međunarodne ekonomije, pa se u njima vrlo brzo širi najbolja svjetska praksa upravljanja poslovnim procesima. I kompanije koje su još u lokalnom vlasništvu pod snažnim su pritiskom konkurencije da primijene najbolju svjetsku praksu u vođenju, financijama, marketingu, računovodstvu. Zato sve više traže znanje i rezultate – objašnjava Njavro.

• Za poslovanje su najvažniji znanje i sposobnost rješavanja poslovnih problema. Studenti MBA studij u pravilu ne pohađaju radi titule koju taj oblik edukacije nudi, nego zbog konkretnog znanja i vještina koje mogu steći te zbog novog iskustva i poznanstava. Poduzećima nije presudno je li njihov zaposlenik završio MBA, nego što zna i, još važnije – koliko to znanje uspješno upotrebljava u svom poslu – kaže Tipurić.

• Tvrtke koje vode računa o vlastitu razvoju i razvoju svojih ljudskih potencijala prepoznaju važnost MBA programa i upućuju svoje zaposlene na tu vrstu školovanja. Sve je više takvih tvrtki, a najčešće je riječ o mladim i uspješnim poduzećima čiji menadžment prepoznaje važnost znanja i obrazovanja za poslovni uspjeh – tvrdi Vrhovski.

Tipurić napominje da je MBA studij visoka stupa u razvoju profesionalaca u poslovnom upravljanju. Uza znanje koje stječu, kaže on, studenti koji završe MBA studij tijekom obrazovanja mogu usavršiti praksu argumentirane diskusije o poslovnim problemima i jasnog izlaganja svojih stajališta u pozitivnom ali dinamičnom okruženju, a praksa je pokazala da su upravo te vještine ključne za uspješno funkcioniranje u poslovnoj organizaciji. Prema Njavri, MBA obrazovanje pomaže sačuvati radno mjesto u sve konkurentnijem okružju u kompanijama.

• Dobar MBA otvara mogućnosti napredovanja u korporacijskim strukturama. No MBA mnogim ljudima različite preddiplomske naobrazbe pruža odličnu priliku za promjenu karijere, novi početak, što je itekako zanimljivo u gospodarstvu koje se brzo mijenja pod utjecajem tehnoloških i tržišnih promjena uvjetovanih globalizacijom i procesima koje ona donosi – misli Njavro.

Vrhovski zaključuje da se završeni MBA studenti mnogo lakše i uspješnije uključuju u globalne procese i povezuju u poslovne mreže te tako izravno ili neizravno pomažu povećanju tržišne konkurentnosti svojih kompanija, radnih i socijalnih sredina.