Rumunjska je prije 18 mjeseci postala sedmo po veličini tržište u EU. Riječ je o tržištu u razvoju s jednim od najvećih potencijala za rast u regiji. Kontroverzna jedinstvena stope poreza na dobit od 16 posto, prihvaćena 2005., jedan je od glavnih čimbenika koji potiču gospodarski rast i strana ulaganja. No Rumunjska je čak i između 2001. i 2007. imala rast BDP-a od šest posto na godinu; u 2008. će, izgleda, biti i veći.
Građevinarstvo je najdinamičniji sektor s rastom od 37 posto u trećem lanjskom tromjesečju. Rast je zabilježen i u uslužnom sektoru, i to zahvaljujući trgovini i marketinškim uslugama. Velik udjel usluga zaštitio je rumunjsko gospodarstvo od istaknutijeg usporavanja. Industrijska proizvodnja također raste, ali sporije, odnosno do 5,1 posto na godinu u drugom tromjesečju 2007.
Inflacija je u prvom kvartalu ove godine neočekivano porasla na gotovo osam posto. Velik rast cijena hrane bio je posljedica suše koja je pogodila zemlju, najgore u posljednjih više od 60 godina, a tu je i niža ocjena izgleda za Rumunjsku koju je sredinom studenoga dala rejtinška agencija Standard&Poor’s.
Rumunjska je 2007. imala jednu od glavnih uloga u regiji kad je riječ o direktnim stranim ulaganjima, i to zahvaljujući sposobnosti da privuče iznos od 7,2 milijarde eura, što je bila pričužno polovina priljeva od stranih ulaganja u Istočnu Europu u prijašnjoj godini. I dalje je tražena lokacija za dugoročnja ulaganja. Stranim ulagačima dopuštena je repatriacija dobiti nakon oporezivanja u stopostotnom iznosu, a prednost je i jeftinija rumunjska radna snaga u odnosu na korist ostvarenu produktivnošću.
Kao i 2006., najveće rumunjske tvrtke dolaze iz energetskoga, proizvodnog i telekomunikacijskog sektora.
