Burze

Preuzimanje Ine došlo je u svoju posljednju fazu. Nažalost, suprotno očekivanju većine investitora Mol je u javnoj ponudi ponudio relativno nisku cijenu od 2.800 kuna za dionicu Ine, koja ne odražava stvarnu vrijednost kompanije. Iako se dosad u javnosti nisu mogli čuti kvalitetni argumenti, koliko iznosi pravična cijena Ine, činjenica je da Mol kupnjom Ine dobiva najveću domaću naftnu kompaniju i kvalitetnu platformu za daljnje vertikalno integriranje s obzirom na relativno izdašne Inine potencijalne i dokazane rezerve naftne i plina.

Posebno je uočljivo da nije sa svim jasno što Vlada zamjenom dionica s Molom dobiva zauzvrat. S druge strane, iz perspektive nezadovoljnih malih dioničara i institucionalnih ulagatelja, ponuđena cijena ne samo da ne zadovoljava njihova očekivanja nego je problematična i iz drugih razloga. Naime, pod pretpostavkom da Mol uspije kupiti 50 posto Ine, postavlja se pitanje koja bi to dionica i ubuduće mogla svojom likvidnošću zamijeniti Inu na ionako presahom domaćem tržištu kapitala. No, još je veći problem što će se dogoditi ako domaći mirovinski fondovi ne žele prodati Inine dionice u javnoj ponudi čime bi domaće tržište kapitala ostalo uskraćeno za oko 1,5 milijardi kuna.

S objavom MOL-ove ponude za kupnju dionica Ine, investitori su počeli razmišljati koje bi dionice ponajviše mogle profitirati od tog preuzimanja. Naime, jedna od dionica u kojoj su značajno zastupljeni mirovinski fondovi jest dionica Ingre, pa je realno očekivati da će oni, pod uvjetom da poslovni rezultati Ingre i dalje budu iznad očekivanih, nastaviti investirati u dionice ove kompanije. S druge strane, sektor u kojem Ingra djeluje vrlo je cikličan i značajno ovisi o gospodarskom rastu i dostupnosti kredita, no ipak, riječ je o kompaniji koja iz godine u godinu ostvaruje sve bolje poslovne rezultate, pa je za očekivati da će se rast poslovnih prihoda i neto dobiti Ingre nastaviti, i tim više što je ta kompanija kroz dosadašnje poslovanje uspješno aplicirala model viških stopa organskog rasta kombiniran s logičnom akvizicijom politikom.

Ingra je u prvih šest mjeseci ove godine, u usporedbi s istim razdobljem lani, ostvarila rast konsolidiranih poslovnih prihoda od 50,6% na iznos od 467,63 milijuna kuna. Od toga, prihodi od prodaje u zemlji porasli su 59,25% na 376,92 milijuna kuna, dok je istodobno inozemna prodaja društva porasla 20,7% na 82,37 milijuna kuna. Očekivano, znatno su porasli i materijalni troškovi poslovanja, (+54,9%) na iznos od 397,29 milijuna kuna te ostali troškovi iz osnovne djelatnosti koji su bili veći 50,16%, a iznosili su 35,42 milijuna kuna.

U smislu operativne profitabilnosti, Ingra je u prvom polugodištu ove godine ostvarila operativnu dobit (EBIT) u iznosu od 62,43 milijuna kuna, što je bilo 130% više od operativne dobiti ostvarene u prvih šest mjeseci 2007. godine. No, kada se poslovni rezultati sagledaju iz perspektive ostvarene neto dobiti, situacija je ipak malo drugačija. Naime, Ingra je ove godine ostvarila konsolidiranu neto dobit u iznosu od 55,62 milijuna kuna odnosno 18,23% više nego u istome razdoblju lani. Veći nesrazmjer u rastu operativne i neto dobiti proizlazi iz računa financijskih transakcija društva, a s obzirom da je kompanija u 2007. godini znatan dio neto dobiti ostvarila financijskim ulaganjima (u dionice i investicijske fondove), a prihodi, kao i dobit s te osnove, znatno su smanjeni.

S druge strane, Ingra je ove godine bila vrlo uspješna u osnovnoj djelatnosti, a na rast realizacije po najviše su utjecali visok operativni angažman na domaćim investicijskim projektima u kojima je Ingra sudjelovala kao izvođač i investitor. Istodobno, zabilježen je i znatan porast inozemnih prihoda od ostvarene realizacije na Ingrinim tradicionalnim tržištima, i to prvenstveno Alžiru. U međuvremenu, Ingra je otvorila i dva nova međunarodna predstavništva, u Moskvi i Prištini, te je u fazi daljnjeg pojačanog tenderiranja na tržištima šire regije.