Poslovne banke podržavaju kvalitetan izvoz

Tezu da je izvoznici u ovoj godini teže doći do kredita potvrdio je član Uprave Centar banke Marko Brnić koji tvrdi da je cijena kapitala, unatoč naporima države i HBOR-a, povećana. Ipak, uvjeren da će poslovne banke s osiguranim tržištem, unatoč smanjenim kreditnim mogućnostima, podržati izvoznike s kvalitetnim i dobro razrađenim programom. Dakle, izvoznici zbog krize nisu smješteni u rizičnu skupinu, ali im situacija na različitim tržištima svakako otežava poslovanje. Primjerice, susreću se s problemima smanjenih narudžbi, raskidanjem i modificiranjem dugoročnog ugovora, produljenjem naplate i povećanjem rizičnosti naplate i sličnim – kaže Brnić. Prema njegovom mišljenju negativna gospodarska kretanja nisu nikakvo iznenađenje budući da se nakon perioda desetogodišnjeg rasta to može predvidjeti i zapravo je nastavak prirodnog ciklusa. Međutim, predviđam da će do smirenja tržišta doći tek tijekom 2009. godine – zaključio je Brnić.

Posljedice globalne krize osjetile su se u nešto povećanim troškovima kapitala i to zbog povremenih poremećaja u upravljanju obrtnim sredstvima. To je na domaćem tržištu rezultiralo prodajom potražnje ili refinanciranjem radova kroz kreditne linije – kazala je Martinčić i dodala da pristup kreditnim linijama nije bio otežan budući da je na vrijeme provedena strategija repozicioniranja na više poslovnih banaka tijekom 2007. godine. Kao i prošlih godina i u ovoj se Dalekovod okrenuo Hrvatskoj banki za obnovu i razvitak. Kao što navodi Martinčić, u suradnji s HBOR-om Dalekovod je realizirao kredit za pripremu izvoza putem komercijalnih banaka, koristili su činidbena jamstva na projektu gradnje 500 kV dalekovoda u Kazahstanu te policu osiguranja od političkih i komercijalnih rizika izdanu ‘u ime i na račun države’ za projekt gradnje 400 kV dalekovoda Mrana-Podgorica.

Tvornica akumulatora i baterija Munja, s gotovo stoljetnom tradicijom poslovanja i 60-postotnim udjelom izvoza u strukturi prihoda vjerojatno ne bi poslovala da nije bilo Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Tako je barem potvrdio njezin čelnik Ivan Miloloža koji je od HBOR-a ostvario dvije kreditne linije u vrijednosti od 30 milijuna kuna. Prva kreditna linija bila je namijenjena modernizaciji i nabavi opreme, dok je druga služila pripremi proizvoda za izvoz – objasnio je Miloloža i najavio investiciju u gradnju nove tvornice u koju će također uključiti HBOR s kojim, očito, vrlo dobro surađuje. Prema riječima čelnika Munje, tvrtke izvoznici u ovoj su se godini našli u nezavidnoj situaciji i to ne toliko zbog nabave kapitala, već zbog znatnih gubitaka koje ostvaruju zbog aprecijacije kune. Drugim riječima, trošak realno nije povećan već do poskupljenja izvoza dolazi onog trenutka kada se deviza pretvara u kunu. Također, Miloloža je nepovoljnim istaknuo i povećanje troškova kratkoročnih kredita. Tvrtkama koje su se dokazale na tržištu nije problem rejting, već se konkurentnost smanjuje zbog povećanih troškova. Naravno, na poziciju izvoznika utječu i cijene komunalnih usluga (voda, plin, struja, komunalne naknade) koje znatno utječu na troškove poslovanja – kazao je Miloloža.

Plasman izvoznih proizvoda bio je uspješan unatoč krizi, ali ona se itekako osjetila u segmentu inputa, kazala je članica Uprave Končar-Električnih vozila Vesna Boinović Grubić. Naime, prepoznatljivost imena i znanje ljudi omogućili su Končaru da krene u snažnu ofenzivu na strana tržišta, posebice regije. Jedan od glavnih aduta elektromotorne 100-postotne niskopodne vlakove Končar Električna vozila već je plasirao na ino tržište, a financiranje novih projekata omogućeno je unatoč negativnim kretanjima na međunarodnim tržištima. Kao što tvrdi Boinović Grubić spomenuta kriza nije utjecala u tolikoj mjeri na planove Končara i to ponajviše zbog toga što su s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak dogovorili dugoročne poslovne aranžmane, pripremili niz kreditnih projekata unaprijed, a ne, kao što mnogi grijše, tek nakon što kriza uzme zamah. Također, članica Uprave Končar-Električnih vozila navela je da su za financiranje kapitalnih i razvojnih projekata modernizacije električnih lokomotiva i plasman za izvoz kupcu Željeznice Federacije BiH, na osnovi HBOR-ove polici osiguranja od političkih i komercijalnih rizika dobile dugoročni kredit s alternativnim grace periodom kod Zagrebačke banke. Tu je polica zamijenila državno ili bankarsko jamstvo – navodi Boinović Grubić i dodaje da su uz pomoć HBOR-ovih proizvoda i usluga uspjeli niskopodni regionalni vlak najprije plasirati na strana tržišta, nakon čega slijedi ugovaranje i predstavljanje domaćoj javnosti.

Za razliku od predstavnika Centar banke, potpredsjednik Uprave Société Générale – Splitska banka Philippe Marcotte, ne smatra da je kriza na međunarodnom tržištu smanjila mogućnosti tvrtki izvoznika da dođu do izvora financiranja. No, drži da će takva kretanja svakako ostaviti dugoročne posljedice na samo strateško pozicioniranje banaka, kao i njihov odnos prema tržištu. Naime, Marcotte tvrdi da će na duge staze cijene klijentima biti više te da će biti veća razlika među tipovima klijenata. U narednom razdoblju, banke će morati odrediti na koji način će pristupiti klijentu, odnosno kako ih svrstati i koje proizvode i usluge ponuditi, dok će važnosti dobiti rejting kompanije – kazao je Marcotte i naveo da Société Générale – Splitska banka odlično surađuje s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak i smatra je izvršnim izvorom sredstava, posebice u vremenima kada cijena novca raste. S druge strane, vjeruje da će HBOR i dalje nastaviti suradnju s domaćim proizvođačima koji su, prema njegovu mišljenju, ključni čimbenici u razvoju hrvatskog gospodarstva.