KREDITI

Konferencija o poticanju izvoza u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak i pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade prvi se put održala u Splitu. Više od dvjesto sudionika, među kojima su predstavnici poslovnih banaka, izvozno-kreditnih agencija i izvoznici, razgovaralo je o međusobnoj suradnji, prilikama i problemima s kojima se suočavaju te o upravljanju rizicima u međunarodnoj trgovini.

Na sedmom HBOR-ovu skupu održane su i dvije radionice, i to na teme ‘Kako uspješno izvoziti’ te ‘Internacionalizacija poslovanja’, a tijekom kratkih odmora gospodarstvenici su imali prilike podijeliti iskustva vezana uz izvozničke poslove. Otvarajući konferenciju, predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev istaknuo je važnost poticanja suradnje banaka i izvoznika naglasivši da je u prošloj godini od 6,5 milijardi kuna odobrenih kredita 53 posto bilo odobreno izravno izvoznicima.

• Ima prostora i u količini i u kvaliteti poticanja izvoza, a HBOR će nastaviti ulagati velik trud i mnogo raditi osluškujući pritom potrebe izvoznika – poručio je Kovačev.

Dodao je da je HBOR-ova uloga u povećanju konkurentnosti na domaćem i stranom tržištu velika, što pokazuje i podatak da je prošle godine obujam ukupno osiguranih poslova bio veći od milijarde kuna, odnosno 35 posto više nego 2006.

Sudionike konferencije došli su poduprijeti i gradonačelnik Splita Ivan Kuret, župan Ante Sanader te ministri Ivan Šuker i Petar Čobanković.

Tom je prigodom Kuret istaknuo da je Split pokazao da uz velike tradicionalne grane – brodogradnju i cementnu industriju – ima sve više i malih novih gospodarskih grana i da se poduzetnici dokazuju i na stranim tržištima.

• Mala brodogradnja jedan je od primjera. Uz mnoge teškoće na koje nailaze poduzetnici ipak ima i sve više kreativaca, kojima treba pružiti potporu – rekao je Kuret.

Ministar financija Ivan Šuker naglasio je da je izvoz posao koji ne može napraviti samo jedan čovjek i da se strategija razvoja mora temeljiti na inovacijama i investicijama, pri čemu se ne može zaobići ni obrađivanje ni znanost.

• Hrvatska nije zemlja jeftine radne snage, nego visokoobrazovanih mladih stručnih ljudi. Kad bi sve bilo na Vladinim potporama, problem bi bio lako rješiv. Kad govorimo o deficitu tekućeg računa platne bilance, moramo imati na umu da je to rezultat gospodarskih kretanja – rekao je Šuker.

Prvi dio konferencije nastavio se s raspravom o upravljanju rizicima u međunarodnoj trgovini na kojem su sudjelovali predstavnici izvoznika, ali stranih institucija koje podupiru izvoznike i njihove projekte. Panel je otvorio veleposlanik Zoran Jašić, koji je naglasio da se domaći izvoz mora temeljiti na proizvodima s visokim stupnjem novoostvarene vrijednosti i poručio da život izvoznika počinje od malih izvoznih stvari.

Uvjerio je sudionike da je uloga diplomacije ključna u uspostavljanju dobrih odnosa sa zemljom uvoznicom.

• Veleposlanstva su također ključni igrači, ali morate biti svjesni da oni ne mogu pokrenuti ništa bez predstavnih domaćeg poduzeća, a mi, konkretno u Austriji, koja je među najvećim ulagačima u Hrvatsku, nemamo nijedno – napomenuo je Jašić i dodao bez ulaganja u ljudje nema smanjenja rizika.

• Znanje i ljudski činitelj bili su i temelj ideje koju je iznio Duro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, koji je rekao da tvrtke trebaju naučiti ljudje kako ovladati rizikom.

• Funkcija ljudskih potencijala postaje posebno važna za tvrtke koje planiraju svoje proizvode plasirati na strana tržišta. Stoga strateški pristup na rok od pet ili više godina postaje neizbježan – rekao je Njavro.

Naime, na toj je konferenciji, održanoj na temu ljudskih potencijala, sudjelovalo bar 20 posto sudionika koji su se školovali u Jugoistočnoj Europi i bivšoj Jugoslaviji. Očito je, kaže Njavro, da treba vidjeti koliko se naslijeđenih potencijala iskorištava i što se čini za razvoj novih.

• Kompanije koje gledaju dugoročne rezultate trebaju uložiti dodatni napor da prepoznaju mlade talente i zatim ga pošalju u zemlju u koju izvoze na dodatno školovanje. Smisao je tog procesa, naravno, da se student zatim vrati u kompaniju, a taj ulog je neprocjenjiv jer su znanje stečeno u inozemstvu i iskustvo iz zemlje ključni za napredak cijele kompanije.

U posljednjih deset godina tvrtka Dalekovod ostvarila je dvocifreni rast, i to ponajviše zbog izvoza, na koji otpada 30 posto od dvije milijarde kuna ukupnog izvoza. Kako kaže Martinčić, cilj kompanije je u sljedećih pet godina postići 50 posto izvoza u strukturi prihoda i uz projekte na Islandu, u Norveškoj, Kazahstanu i regiji raditi projekte za načelne iz arapskih zemalja, u koje trenutačno izvozi opremu.

• Naša je prednost više od 400 inženjera različitih struka koji govore dva ili više jezika i koji su spremni u bilo kojem trenutku spakirati kovčege i raditi u bilo kojoj zemlji u kojoj poslujemo. Budući da uglavnom radimo s kompanijama u državnom vlasništvu koje posluju u segmentu elektroprivrede, nemamo problema s naplatom, ali katkad se zbog barijera, osiguranja i sličnog moramo obratiti Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i komercijalnim bankama.

A nove prilike mogle bi mu se pružiti u zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka, koje su prema mišljenju Patrice Legaita, predsjednika Uprave Union de Banques Arabes et Françaises (UBAF), tržišta koja samo čekaju nove investicije.

Naime, ta institucija potiče izvoz u arapske zemlje, a zbog nedavnog sklopljenog suradnje s HBOR-om i otvorenim zagrebačkim uredom izvoznici imaju priliku informacije brzo i efikasno dobiti iz prve ruke.

Legait je potencijal arapskih zemalja potkrijepio podatkom da je globalna kriza uspjela zahvatiti tržišta na kojima posluju proizvođači čiji se izvoz temelji na oslabljenom dolaru, a spomenute zemlje zapravo su uspjele ostvariti znatan novčani priljev.

Na Legaitovo izlaganje nastavio se još jedan inozemni gost, predstavnik slovenske izvozno-kreditne agencije SID, direktor osiguranja Drago Kreš. On je u Splitu govorio o poslovanju SID-a i trendovima koje je prouzročila kriza na međunarodnom tržištu.

• Sve što opterećuje profitabilnost kompanije, od većih kamatnih stopa do oscilacije tečajeva, utječe na rezultat i odluke. Iako je orijentacija na izvoz recept našeg uspjeha, svjesni smo da uspjeh ne smijemo temeljiti na jednom tržištu.

Cjelodnevni program 7. međunarodne konferencije zatvorila je članica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Emilia Nagj, koja je predstavnicima institucija, poslovnih banaka i tvrtki izvoznika poručila da je za uspješan izvoz ključna suradnja gospodarske diplomacije, agencija i izvoznika.

• Nužno je otvoriti se tržištima na koje kriza nije utjecala poput arapskih zemalja. No prije plasmana proizvoda tvrtke bi trebale posvetiti pozornost procjeni rizika, a zatim i razviti strategije njegova smanjenja. U tome mogu pomoći strane agencije – kaže Nagj i zaključuje da je nedvojbeno i uloga obrazovnih institucija i ulaganja u znanje mladih stručnjaka.