Burze

Podatak da je potkraj srpnja tržišna vrijednost hrvatskih dionica uvrštenih u depozitorij Središnje depozitarne agencije (SDA) bila 23,5 posto manja nego početkom godine, a 18,3 posto niža u usporedbi s podacima s kraja srpnja prošle godine, dovoljno govori o krizi koju domaće tržište kapitala proživljava već gotovo godinu dana. U isto vrijeme vrijednost Crobex, kao pokazatelja prosječnog kretanja cijena 30 najlikvidnijih hrvatskih dionica, smanjena je za znatno viših 30,5 posto. Podaci SDA pokazuju da je tržišna vrijednost dionica na kraju srpnja ove godine iznosila 311,54 milijarde kuna ili 96 milijardi kuna manje nego na početku ove godine, uz istodobno povećanje broja dionica u depozitoriju s 940 na 952. Pad tržišne vrijednosti dionica najviše je utjecao i na pad vrijednosti svih vrijednosnih papira u depozitoriju SDA, pa se njihova vrijednost u prvih sedam mjeseci ove godine smanjila 21,4 posto ili 98,7 milijardi kuna, na iznos od 362,4 milijarde kuna. Istodobno je blazi pad nego kod ukupne vrijednosti uvrštenih papira te vrijednosti dionica zabilježen kod obveznica, čija je tržišna vrijednost smanjena 6,2 posto ili oko 2,5 milijardi kuna, na 38,2 milijarde kuna.

Od prošlotjednih korporativnih vijesti svakako treba istaknuti da je zagrebački Dalekovod pobijedio na odabiru najpovoljnije ponude za opremanje lijevih cijevi tunela Mala Kapela i Tunela sv. Rok na autocesti Zagreb-Split-Dubrovnik. Vrijednost radova je oko 380 milijuna kuna, a obuhvatit će signalizaciju, vatrodjavo, vatrozaštitu, napajanje i ventilaciju tunela. Prošli je tjedan polugodišnje rezultate poslovanja objavilo i Jadranisko osiguranje, koje je za prvih šest mjeseci ove godine ostvarilo neto dobit u visini od 20,1 milijun kuna, što je bilo 10,4 posto više u odnosu na isto razdoblje 2007. godine. Time je polugodišnja zarada za dionicu Jadraninskog osiguranja dosegnula iznos od 160,80 kuna.

Inače, Jadranisko je osiguranje u promatranom razdoblju realiziralo nešto manje od 340 tisuća polica osiguranja, zaračunalo bruto premiju od 348,1 milijun kuna te ostvarilo rast zaračunane premije od pet posto u odnosu na isto razdoblje 2007. godine. U isto vrijeme, i ukupan je prihod povećan oko pet posto. Ukupni rashodi društva su iznosili 325,6 milijuna kuna, dok su izdaci za osigurane slučajeve (štete) činili 65 posto zaračunane premije, odnosno 74 posto ukupnih rashoda društva.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika bila je redovna dionica Končar DIST-a. Njezina je cijena pala zahvaljujući ponajprije niskoj likvidnosti u trgovanju tom dionicom, jer su polugodišnji rezultati poslovanja Končar DIST-a uistinu bili dobro. Naime, prihodi od prodaje, koji su iznosili 320 milijuna kuna za prvih šest mjeseci ove godine, bili su veći u odnosu na polugodišnji plan 18,7%, te u odnosu na prošlogodišnje rezultate u istom razdoblju 17,5%. Pristom je izvoz u prvih pola godine iznosio 241 milijun kuna (75% prihoda od prodaje) te se prema istom razdoblju prošle godine povećala 51%. Dobit prije oporezivanja je iznosila 20,6 milijuna kuna, što je 52% više u odnosu na planirane rezultate te 54% više nego u istom razdoblju prošle godine.

U prošlome radnom tjednu dionički je indeks Zagrebačke burze – Crobex zabilježio novu korekciju s kojom je tjedan završio ispod razine od 3.500 bodova. Naime, njegova je vrijednost pala na tjednoj razini 1,24%, odnosno s 3.539,06 na 3.495,02 boda. U isto vrijeme obveznički je indeks Crobis također zabilježio laganu korekciju. Time se njegova vrijednost u prethodnome tjednu smanjila za 0,32%, odnosno sa 96,07 na 95,76 bodova.

Prošli su tjedan pristigle ponude za kupnju 38,115 posto dionica županjske Sladorane Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP). Naime, dostavljene su dvije ponude, i to Tvornice šećera Viro te osječke tvrtke Kandit Premijer d.o.o. Predsjednik Uprave Vira Željko Zadro nakon otvaranja ponuda u HFP-u, izjavio je da je njihova ponuda kupoprodajne cijene od 111 milijuna kuna (za predmetni paket dionica), dodatnih ulaganja u visini od 168 milijuna kuna, od čega bi se 75 milijuna kuna uložilo kroz dokapitalizaciju, te preuzimanje obveze izdavanjem zamjenskih jamstava Sladorani za državna jamstva u visini od 114 milijuna kuna. No, nešto veći iznos za oglašeni dionički paket županjske Sladorane, 133 milijuna kuna, ponudila je tvrtka Kandit Premijer iz Osijeka.

Virovitički je Viro kao partnera u privatizaciji Sladorane odabrao EBRD. Naime, Europska je banka za obnovu i razvitak odobrila Vиру 40 milijuna eura zajma za unapređenje poslovanja kroz smanjenje troškova i uvođenje mjera energetske učinkovitosti, dok je dio zajma namijenjen konsolidaciji poslovanja kroz moguću kupnju rafinerije šećera Sladorana. Od tog zajma nekih 20 milijuna eura trebalo bi biti uloženo u modernizaciju proizvodnih pogona Viro tvornice šećera, uključujući sveobuhvatan program povećanja energetske učinkovitosti te postavljanje nove opreme za obradu sirovog šećera, dok bi preostalih 20 milijuna eura zajma Vиру trebalo poslužiti u slučaju uspjele ponude u procesu privatizacije županjske Sladorane. Osim toga, to bi ulaganje Viro po moglo udvostručiti proizvodnju šećera iz šećerne repe te povećanje kapaciteta za obradu sirovog šećera, dok bi privatizacija Sladorane od strane Vira kao strateškog ulagača konsolidirala hrvatski sektor industrije šećera, što je od ključne važnosti za buduću konkurentnost lokalne industrije šećera na tržištu EU.

Inače, Viro je u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvario znatno slabije poslovne rezultate (u smislu profitabilnosti), nego u istom razdoblju prošle godine. Naime, ostvarena neto dobit promatranog razdoblja iznosila je 12,6 milijuna kuna i bila je 76,42% manja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a kao glavne razloge tako rapidnog pada dobiti u Vиру su naveli smanjenje prerađe sirovog šećera te realizaciju gotovih proizvoda kroz prodaju trgovačke robe, na kojoj su marže znatno niže nego kod prodaje vlastitih proizvoda. Osim pada neto dobiti, snažan je pad zabilježila i operativna dobit Vira (EBIT) i u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je svega 8,48 milijuna kuna, a lani u isto vrijeme 50,89 milijuna kuna.

Planom poslovanja za 2008. godinu u Vиру su predvidjeli da će ukupna proizvodnja šećera iz šećerne repe te šećerne trske u ovoj godini biti veća od 130.000 tona.