Potrošači očekuju višu razinu i širi asortiman u HoReCa kanalu distribucije dogodit će se na razini usluge. Potrošač više ne prihvaća da mu se proizvod samo servira nego očekuje i dodatnu uslugu, posve drukčiji ukupni ugođaj.
Dok na terasi svog omiljenog kafića prelistavajući novine neopterećeno pijucate svoj pjenušasti capuccino uz topli croissant sigurno ne razmišljate koliko zapravo svojom potrošnjom utječete na veliku mašineriju ponude i potražnje u HoReCa kanalu u kojem se okreću milijarde kuna. Svi trgovački lanci, proizvođači i specijalizirani distributeri sve više fokusiraju poslovanje u maloprodaju prema gastro ponudi. Možda je vaša potrošnja nano veličine, ali nikako nije zanemariva uzme li se u obzir nekoliko stotina tisuća takvih potrošača u HoReCa kanalu. To je dokazao i uspjeh austrijskog slatkasto voćnog energetskog napitka Red Bulla, koji je hrvatsko tržište poharao zahvaljujući gerila marketingu i potražnji u noćnim klubovima. Drugi slučaj uspjeha na HoReCa tržištu vitaminski je napitak Cédevita, klasičan kućni napitak koji je Atlantic grupa upakirala za konzumaciju ugostiteljskim objektima.
U skoroj budućnosti trebalo bi doći i do daljnjeg prenošenja svjetskih HoReCa trendova na hrvatsko područje, odnosno okupljanja u potražnji u vidu hotelskih lanaca, lanaca restorana i kafeterija. Trend okupljanja u segmentu kafića koji će isto tako utjecati na standard ponude svjetski je lanac kafeterija Costa Coffee Shop koji se u rujnu treba otvoriti u Splitu, a osim ‘kave za van’ svojim gostima pružat će prepoznatljiv, standardiziran i ugodan ambijent. Prvi u nizu bit će površine 150 kvadrata, a širenje bi trebalo uslijediti u roku od tri do pet godina. Lanac pokreće splitska tvrtka Vlamanda koja je potpisala ugovor o franšizi s engleskom tvrtkom Whitebread, vlasnikom ovog svjetskog lanca kafeterija. Tako će Costa Coffee u Hrvatskoj ipak preteći najjači svjetski lanac kafeterija Starbucks, koji prema najavama planira otvorenje svojih kafeterija u Zagrebu početkom sljedeće godine.
Želimo partnerima i kupcima u HoReCa kanalu dati dodanu vrijednost kroz savjetovanje o kulinarstvu, nutricionizmu, normativima. Trendovi u poslovanju s poslovnim subjektima HoReCa segmenta, razvijaju se u pravcu nabave kompletnog asortimenta robe na jednome mjestu. Kafić će i dalje biti najveći generator potrošnje, a najvažnije promjene u HoReCa kanalu distribucije dogodit će se u samoj razini i kvaliteti usluge.
Uslugu potiče potrošač koji i na našem tržištu, uslijed promjene životnog ritma, mijenja svoje navike, sve više vremena provodi izvan kuće, a očekuje ponudu i uslugu koja mu na neki način može nadomjestiti vrijeme ili ugođaj koje je ranije provodio u svom domu. Potrošač očekuje širu gastro ponudu ili mogućnost kupnje cigareta ili omiljenog pića koje je do sada kupovao u trgovini i konzumirao kod kuće. Pri tom je jednako tako i važna kvaliteta usluge. Potrošač više ne prihvaća da mu se proizvod samo servira, nego očekuje i dodatnu uslugu poput ponude slanog snacka uz pivo ili slatkog keksa uz kavu i dnevnih novina. Nadalje, on očekuje i određenu razinu uređenosti prostora i, u konačnici, ljubaznost osoblja u ophođenju s njim.
Budući da je Atlantic grupa sa svojom distribucijskom divizijom već prisutna u HoReCa kanalu s Čeđevitom, čajevima i asortimanom napitaka Jacobs, odnadaovno uz vlastite proizvode u hotelu, restoranu i kafiću distribuiru i cigarete Tvrnica duhana Rovinj. Razlog toj poslovnoj suradnji preskupa je distribucija za tvornicu jer se katkad na takvim mjestima, kojih u Hrvatskoj ima, prema nekim procjenama, oko 20.000, prodaje i distribuiru mala količina cigareta. Preskup je distribuirati jedan proizvod ali ako je riječ o više proizvoda tada je to isplativo. Atlantic je taj posao preuzeo na sebe, a procjene kažu da bi godišnji promet na temelju sklopljenog ugovora s TDR-om mogao biti veći od 200 milijuna kuna.
Rast životnog standarda i promjene navika produljuju boravak ljudi izvan domova pa će se tako mijenjati i navike posjećivanja restorana. Zasad se posjeti restoranima ograničavaju uglavnom na neke službene proslave, svadbe ili na obilježavanja obljetnica. Najveći dio potrošnje u hrvatskom HoReCa kanalu, između 40 i 50 posto, generiraju kafići, dok će se rast potrošnje u restoranima razvijati paralelno s porastom životnog standarda i produljenjem turističke sezone. Još uvijek većina zaposlenika umjesto objeda u restoranu odlučuje se na ‘jelo s nogu’ kao što je kupnja peciva iz obližnje pekarnice. Pretpostavka je da će do mijenjanja navika hrvatskih potrošača doći u razdoblju od sedam do deset godina kada će najmanje polovina kućanstava u urbanim zonama više od jednog obroka tjedno konzumirati izvan kuće. Tada bi se hrvatska potrošnja u restoranima mogla približiti europskom prosjeku. Tržište kafića u istom razdoblju ostat će na sadašnjoj razini, jer je dobar dio hrvatske kulture potrošnje u HoReCa kanalu usko vezan uz okupljanje i druženje u kafićima uz već tradicionalno ispijanje kava, sokova i piva.