Home / Informacije / Domjenak paleolitskih Venera

Domjenak paleolitskih Venera

Ovog ljeta navršilo se stotinu godina od pronalaska jednoga kipića čije se fotografije nalaze u većini leksikona povijesti umjetnosti i civilizacije uopće. Riječ je o 11 centimetara visokoj Veneri Willendorfskoj, najpoznatijoj pretpovijesnoj ‘Veneri’. Objektivna iskopa Venere Willendorfske bila je povod bečkom Prirodnačko-povijesnom muzeju, u kojem se i čuva ovaj kipić, za organizaciju izložbe Venera Willendorfska – Zagonetka umjetnosti kamennog doba, a koja će biti otvorena do 1. veljače 2009.

U kolovozu 1908., tijekom izgradnje jedne lokalne željezničke pruge u Willendorfu, mjestašću uz Dunav u donjoaustrijskoj regiji Wachau, pronađena je figurica žene. Stručnjaku iz Beča Josifu Szombathyju odmah je bilo jasno da je figurica napravljena u paleolitiku (starije kameno doba), prije oko 25.000 godina. Bio je to najstariji do tada pronađeni, majstorski, precizno izrađeni nalaz ljudskog torza.

Desetljeće i pol kasnije nađena je druga slična figurica, a kasnije još više njih na lokacijama od Zapadne Europe do Istočne Rusije. Gotovo sve te statue manje su od 25 centimetara, a izrađene su od različitih materijala i to s očitim sličnostima: gojazne su ili trudne, s izraženim, nerijetko, pretjerano velikim trbuhom i prsim.

Venera iz Willendorfa bila je prva pronađena i znanstveno obrađena, što objašnjava zašto je i poznatija od svojih ‘sestrični’, iako nije i najstarija. Uz nju u Beču mogu se vidjeti i druge dvije važnije srednjoeuropske Venere. Venera iz Dolni Věstonice u južnoj Moravskoj najstarija je dosad pronađena keramička skulptura na svijetu. Nekoliko je tisuća godina starija od Venere Willendorfske. Tu je i Venera iz slovačkog mjesta Moravany nad Váhom, čija je starost približna Veneri iz Willendorfa.

Drugi dio izložbe u Beču pokušava prikazati svijet predodžbi ljudi iz starijeg kameno doba te odgonetnuti kako su se odnosili prema životu i smrti, kakve mitove su imali, kakav položaj u njihovim zajednicama su imala djeca…. Treći dio izložbe pokazuje pećinske slike iz Zapadne Europe. Umjetnici paleolitika tražili su u pećinskom mraku prikladne površine i prema njima izrađivali slike bizona, mamuta, konja, spiljskih lavova… U polumraku ‘spilje’ muzeja, prostora napravljenog za te eksponate, osjeća se kako su moćno djelovale te slike na naše pradavne pretke.