Home / Tvrtke i tržišta / Uredske se prostore ne gradi, a stanove više i ne prodaje

Uredske se prostore ne gradi, a stanove više i ne prodaje

Kriza će vjerojatno trajati do kraja godine, a zatim se očekuje ponovni rast. Ne vjerujem da se građevinski bum u Hrvatskoj neće nastaviti jer je potreba za kvalitetnim projektima još velika.

  • Jesu li statistički podaci o smanjenju broja građevinskih dozvola i prodaje pokazatelj da je sektor nekretnina u Hrvatskoj zahvatila kriza? – Kriza jest nastupila, to je činjenica, i tržište nekretnina već dugo nije svjedočilo takvom stanju, ali to je samo privremeno stanje. Sve je počelo s hipotekarnom krizom u Americi. Iako ona izravno ne utječe previše na malo tržište kao što je Hrvatska, dogodile su se ukupne promjene u ekonomiji, što je utjecalo i na nas. Jedan od učinaka krize jest rast kamatnih stopa, koji je zaustavio kreditiranje banaka, a drugi je da je financiranje projekata ‘developerima’ postalo sve složenije i teže jer su banke postrožile uvjete financiranja. Da je sektor nekretnina zahvatila kriza, očito je prema svim pokazateljima. U rezidencijalnom dijelu prodaja je znatno stala, gotovo da je više nema. Na području uredskih prostora novi se projekti više ne realiziraju jer ne mogu osigurati financiranje, a jedino se nastavljaju graditi trgovački centri. U investicijskom je ciklusu, kad je riječ o prodaji velikih projekata, sve zaustavljeno. Analize pokazuju da je u Americi ove godine promet nekretninama pao 60 posto, a u Europi 40 posto. Generalno, cijela je industrija u krizi.

  • Koliko bi mogla trajati? – Taj će proces trajati dok se ekonomija opet ne počne osjećati sigurnijom, dok se banke ne počnu osjećati ugodnije, dok ljudi ne primijete reakciju vezanu uz cijene na tržištu. Kriza će vjerojatno trajati do kraja godine, a onda se očekuje rast. Ne vjerujem da se građevinski bum u Hrvatskoj neće nastaviti jer je potreba za kvalitetnim projektima još velika. Danas smo u fazi u kojoj su investitori, financijske institucije, korisnici prostora i krajnji kupci vrlo oprezni. Svi čekaju što će se dogoditi.

  • Može li se očekivati veći pad cijena? – Svi priželjkuju pad. Ipak, vjerojatnije je stagnacija ili blazi pad, ali ne i znatno sniženje. Cijene će se sigurno raslojiti – lošijim projektima ili starijim zgradama sigurno će pasti. S druge strane, dobri projekti neće izgubiti na cijeni.

  • Ako se tržište sljedeće godine stabilizira, hoće li se nastaviti konstantni rast cijena kao do sada ili su dosadašnje stope rasta daleko iza nas? – Do sada su u svim zemljama bivše Jugoslavije od 1988. cijene samo rasle. Nisu padale ni za kakve nekretnine. Danas se napokon prvi put raslojavaju cijene nekretnina, starogradnje, novogradnje, lošije gradnje, luksuznih nekretnina. Veseli me što smo došli do faze odrađivanja tržišta u kojoj se više neće moći prodati sve što se sagradi. Kad je riječ o cijenama kvalitetnih nekretnina, one još mogu rasti, tu nema granica; srednja klasa neće rasti onolikom mjerom kao od 2000. do 2008. Ubuduće ćemo imati stabilan rast cijena – na razini inflacije ili nešto veći. Naravno, to će ovisiti o razini projekata na tržištu, projektima socijalne gradnje, prijemu ljudi u grad… S druge strane, stagnirat će i padati cijene lošije gradnje i starogradnje.

  • Unatoč inflaciji, rastu kamatnih stopa i padu broja prodanih stanova, cijene stagniraju, još se nisu znatnije snizile. Zašto? – Nekoliko je razloga za to. Dobri projekti u načelu i vrijede. Iako je na tržištu mnogo stanova, u mnogo slučajeva spuštanje cijena ne bi izazvalo revoluciju u njihovoj prodaji. Drugi je razlog što mnogi mogu držati cijene jer im financijske institucije još nisu sjele za vrat ili su se u projekte upustili s vlastitim novcem, tako da mogu čekati izlazak tržišta iz krize. Ako investitorima financiranje postane upitno, ako im banke sjedu na naplatu, vjerojatno će se i cijene početi snižavati.