HBOR od 1. lipnja ne odobrava kreditna sredstva za djelatnosti poput trgovine, ugostiteljstva, nekretnina, vozila… Ukinuto je i kreditiranje dijela Programa restrukturiranja.
U uvjetima kad HNB-ove restrikcije poskupljuju zaduživanje u inozemstvu, manje je isplativost kreditirati rizičnija poduzeća, kojima je preostalo izravno se zadužiti u inozemstvu (što si mogu priuštiti veliki igrači) ili kapital potražiti u posebnim programima HBOR-a.
No, globalna je kriza okrznula i domaću razvojnu banku. U HBOR-u kažu da su globalna kretanja na svjetskom tržištu utjecala su i na poslovanje HBOR-a. U posljednje su vrijeme poslovne banke većinu zahtjeva za kreditiranje gospodarstva usmjeravale na HBOR-ove kreditne programe. Zato je već u prva četiri mjeseca 2008. zabilježen porast kreditiranja, čak 35 posto u odnosu na plan. HBOR nema neograničene mogućnosti pribavljanja sredstava, pa je procijenio da je potrebno ‘restrukturirati’ kreditne programe.
S novim uvjetima kreditiranja, koji su stupili na snagu 1. lipnja ove godine, HBOR do daljnjeg neće odobravati kredite za djelatnosti poput trgovine, ugostiteljstva, nekretnina, vozila i slične. Privremeno je ukinuto i kreditiranje Programa restrukturiranja za velike poduzetnike, uz iznimke onih koji se bave poljoprivredom ili posluju na području posebne državne skrbi, otocima i brdsko-planinskim područjima. Mali i srednji poduzetnici koji raspolazu imovinom koju ne koriste za obavljanje svoje poslovne djelatnosti te koji su u posljednje dvije godine isplatili dobit, također do daljnjeg neće moći koristiti sredstva prema Programu restrukturiranja. Izmijenjeni su i rokovi otplate kredita za nabavku strojeva, opreme i mehanizacije. Osim toga, veliki će se poduzetnici kreditirati s najviše 50% predračunske vrijednosti investicije po svim programima kreditiranja. HBOR je, dok god je to bilo moguće, financirao i do 75 posto vrijednosti projekta, ali sada su primorani poslovanje uskladiti s uobičajenom praksom Europske unije.
Tijekom ove godine HBOR nije mijenjao kamatne stope, pa je većina kredita za investicijsku ulaganja u 2008. godini odobrena uz godišnju kamatnu stopu od četiri posto. Istovremeno, kamatna stopa za financiranje izvoza prosječno iznosi pet posto na godinu. Najviša je kamata trenutačno šest posto (gotovo dvostruko s naplatom, i to zbog dobre procjene kreditne sposobnosti, risika i instrumenata osiguranja.
U Erste banci potvrđuju da je potražnja, ali i ponuda, zbog ograničenja kredita i visokog troška inozemnog zaduživanja manja. Ipak, nisu odbijali klijente koji su zadovoljili tražene uvjete, no sada još temeljitije nego prije procjenjuju rizike (rizičnih je plasmana i dalje otprilike tri posto). Kredite se zasad uredno otplaćuju, a ni upiti za reprogramiranje obveza nisu češći. Takve potrebe uglavnom imaju klijenti koji su ostali bez posla ili su na dugotrajnom bolovanju.
I u Raiffeisen banci uočavaju blago smanjenje potražnje građana za kreditima, a razlozi su, kažu, dvojaki: dostupnost HROK-ova izvještaja o zaduženosti građana, što prezadužene pojedine navodi da ne gube vrijeme u pokušaju da pozajme dodatne novce u bankama (isto vrijedi i za leasing), i strah od smanjenja budućih realnih prihoda, što je najčešća posljedica jačanja inflacije.
Obiteljski proračun najopterećeniji krediti. U Hrvatskoj nedostaje praksa savjetovanja s osobnim financijskim savjetnikom. Oni koji su na tržištu vezani su uz pojedine financijske institucije.
Strah od rasta kamata, nesigurna budućnost, kriza na tržištu kapitala i inflacija utječu na veću opreznost građana i manju potražnju, posebno za stambenim kreditima. Pad prodaje stanova više je rezultat precijenjenosti četvornog metra (skupljeneg nego u poznatim europskim gradovima) nego rasta kamata, tvrdi ekonomski savjetnik u Nezavisnim hrvatskim sindikatima Goran Bakula.
