Za koga manji doprinosi

Iako nema bitnih promjena u novom Zakonu o doprinosima, zbog izmjene sadržaja propisanih obrazaca koja zahtijeva intervencije u računalne programe za obračun plaća i drugog dohotka, poslodavci bi trebali planirati vrijeme i rashode da bi spremno dočekali taj posao.

Za primjenu novoga zakona nužno je donijeti i nekoliko podzakonskih propisa, od kojih je najvažniji novi Pravilnik o doprinosima za obvezna osiguranja. Bit će nužno izmijeniti i Pravilnik o porezu na dohodak kojim se uređuje tehnika i način izvještavanja o svotama dospjelih iznosa doprinosa. Kako promjena sadržaja propisanih obrazaca zahtijeva intervencije u računalne programe za obračun plaća i drugog dohotka, poslodavci i isplativi drugog dohotka moraju planirati vrijeme i rashode za obavljanje tog posla na prijelazu kalendarskih godina.

Zakon donosi dvije novosti u plaćanju doprinosa za osobe u radnom odnosu. Prva se odnosi na oslobađanje od plaćanja doprinosa na plaću za radnike koji se prvi put zapošljavaju, a druga na radnike koji rade s nepunim radnim vremenom. Poslodavci koji zaposle radnika kojem je to prvo zaposlenje godinu su dana oslobođeni plaćanja doprinosa na plaću. Doprinosi na plaću su 17,2 posto, a odnose se na doprinose za zdravstveno osiguranje i na doprinos za zapošljavanje. Od obveznih se doprinosa na plaću do godinu dana oslobađaju i poslodavci koji sklapaju ugovor s volonterom radi obavljanja pripravnog staža bez zasnivanja radnog odnosa i bez prava na plaću.

Rad radnika na nepuno radno vrijeme od sljedeće će kalendarske godine za poslodavce biti znatno jeftiniji. Prema sada vrijedecim propisima poslodavci su obvezni za radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme kod jednog poslodavca, ako mu je plaća manja od najniže osnovice za plaćanje doprinosa, doprinose na plaću obračunavati na najnižu osnovicu propisanu za puno radno vrijeme. Na primjer, ako radnik radi pola radnog vremena, a bruto plaća za 20 sati tjednog rada iznosi 2.000 kuna, poslodavac je obvezan doprinose za mirovinsko osiguranje obračunati od iznosa ugovorene plaće, ali doprinose za zdravstveno osiguranje i za zapošljavanje mora obračunati na svotu od 2.441 kune na mjesec. Od 1. siječnja 2009. svim će se radnicima koji rade nepuno radno vrijeme doprinosi obračunavati od iste osnovice, tj. ugovorene plaće.

Novim zakonom uvodi se obveza plaćanja doprinosa za osobe koje obavljaju djelatnost obrta ili samostalno zanimanje uz radni odnos, a od te djelatnosti prema vlastitu izboru ili sili zakona plaćaju porez na dobit. Prema sada vrijedecem propisu osobe koje uz radni odnos imaju registirani obrt dužne su plaćati doprinose samo ako su obveznici poreza na dohodak (tzw. druga djelatnost).

U novom se zakonu proširuje definicija druge djelatnosti tako da ona uključuje i obrtnike koji obrt ili samostalno zanimanje obavljaju uz radni odnos, a od te djelatnosti plaćaju porez na dobit. Obveznici poreza na dobit plaćat će doprinose na osnovicu u višini ostvarene godišnje dobiti, ali najviše do svote propisane za obrtnike obveznike poreza na dohodak kojima je obrt jedina osnova socijalnog osiguranja.

Dodatna je novost da se umirovljenike koji na temelju rješenja koje im je izdao ovlašteni županijski ured za poslove gospodarstva obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje od sljedeće godine oslobađa obveze plaćanja doprinosa. Inače, prema Zakonu o obrtu umirovljenici mogu otvoriti domaću radinost ili pružanje usluga u sporednom zanimanju, a da im se ne obustavi isplata mirovina. Sada su, iako su u mirovini, od domaća radinosti i sporednog zanimanja obvezni plaćati i doprinose i porez na dohodak, a od sljedeće godine za te će prihode biti samo porezni obveznici. Osobe koje domaću radinost ili sporedno zanimanje obavljaju uz radni odnos i dalje će od tih načina dodatne zarade plaćati i doprinosi.

Fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od imovine i od imovinskih prava, a bilo prema svojoj odluci bilo prema sili zakona poreznu obvezu utvrđuju na temelju poslovnih knjiga, od 1. siječnja 2009. postaju obveznici plaćanja doprinosa.

Dohodak od imovine jesu primici na osnovi najamnine, zakupnine te od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima. Dohodak od imovinskih prava ostvaruju autorovi nasljednici od ustupanja autorskih i drugih prava industrijskog vlasništva. Porez na dohodak od imovine plaća se na jedan od sljedećih načina: prema rješenju Porezne uprave (od iznajmljivanja nekretnina ako najmodavac nije obveznik PDV-a), u paušalnom iznosu (iznajmljivanje soba turistima, ako iznajmljivač nije obveznik PDV-a), kao porez prema odbitku (od ustupanja autorskih prava) ili na temelju poslovnih knjiga.

Te će odredbe Zakona o doprinosima izazvati mnogo prijepora. Naime, fizičke osobe kojima je imovina izvor dohotka ne mogu ostvariti prava iz zdravstvenog osiguranja (npr. pravo na naknadu plaće za bolovanje, na koju imaju pravo osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost) ni ona u sustavu mirovinskog osiguranja (staž osiguranja, pravo na mirovinu) jer prema posebnim propisima koji uređuju sustave socijalnih osiguranja nemaju status osiguranika.

U modelu socijalnih osiguranja pojedinca za rizike starosti, bolesti i invalidnosti koji primjenjuju sve države u Europi imovina nije temelj osiguranja. Socijalno osiguranje u funkciji je zaštite fizičke osobe od predvidljivih rizika koji nastaju pri radu i obavljanju djelatnosti. Ti su rizici povezani s narušavanjem zdravlja i smanjivanjem radne sposobnosti fizičke osobe zbog biološkog starenja. Funkcija socijalnog osiguranja jest da fizičkoj osobi osigura primetke u razdoblju kad više nije radno aktivna. Nasuprot tomu, dohodak od imovine nije vezan uz radnu aktivnost vlasnika te imovine, nego uz plodove od vlasništva. Od rizika povezanih s predmetom vlasništva vlasnik se osigurava drugim vrstama osiguranja, a nikako socijalnim osiguranjem.

U ovoj se fazi samo može upozoriti na praktične probleme novouvedene obveze plaćanja doprinosa za osobe koje iznajmljuju nekretnine i obveznice su PDV-a, zbog čega moraju voditi poslovne knjige. Među njima ima umirovljenika, pa ako im se daje status osiguranika, prema vrijednim mirovinskim propisima ukida im se isplata mirovine. Dohodak od imovine na temelju poslovnih knjiga ostvaruju i djeca vlasnici nekretnina, ali i starci od 80 i više godina. Gotovo je suvišno problematizirati razumnost plaćanja doprinosa za njihovo mirovinsko osiguranje. Nekretnine su često u vlasništvu više fizičkih osoba koje od iznajmljivanja ostvaruju zajednički dohodak koji se dijeli između suvlasnika ili zajedničkih vlasnika. Zakon o doprinosima ne pozna podjelu osnovice za plaćanje doprinosa, nego se ona zasniva na uspostavljanju statusa osiguranika i utvrđuje u istom iznosu za sve osiguranike osigurane prema istoj osnovi.