-
Zašto ste odlučili prvi centar u Bosni i Hercegovini otvoriti u Banjoj Luci? Obično pri širenju na novo tržište svi ciljaju na glavni grad. – Za Banju Luku odlučili smo se zbog blizine i povezanosti sa Zagrebom. Ona je oduvijek bila vezana uza Zagreb, što se i danas vidi, jer mnogo mladih ljudi studira u Zagrebu, kupuje ondje, tako da im Pevec nije nepoznat.
-
Kakva vas konkurencija ondje očekuje? Jesu li slični centri već zastupljeni u Banjoj Luci? – Trgovačkih centara ima, ali ne te veličine. Skromnijeg su izgleda i nema trgovačkih lanaca. Pevec je prvi strani trgovački strani lanac sagrađen u Banjoj Luci.
-
Hoćete li i u Bosni imati isti koncept kao u Hrvatskoj? Ne odustajete od prodaje prehrambenih artikala uz poljoprivredni i građevinski alat? – Koncept je isti, ni od čega ne odustajemo. U centru će biti 80-ak tisuća proizvoda i svi hrvatski proizvodi zastupljeni u Pevecovim centrima u Hrvatskoj bit će i u Banjoj Luci. Naravno, imat ćemo i proizvode stranih dobavljača, kao i lokalnih. Centar će se, inače, prostirati na 30 tisuća četvornih metara i prvi će put biti na četiri etaže. Posve će drukčije izgledati u odnosu na tipične Pevecove trgovine.
-
Zašto ćete promijeniti izgled prodajnog prostora? – To nam je uvjetovala parcela, nije toliko velika kao one koje smo kupili u Hrvatskoj. Drugi je razlog što je riječ o centru Republike Srpske i gradu s 300-tinjak tisuća stanovnika, tako da smo morali ponuditi širok program.
-
Nije lako doći do zemljišta u Bosni i Hercegovini. – To smo zemljište kupili prije dvije godine. Veoma je teško naći veliko. Primjerice, u Banjoj Luci nema poslovno-trgovačke zone, iako bi ondje gdje smo sagradili centar mogla biti poslovna jer je na ulazu u grad, uz buduću autocestu Banja Luka – Hrvatska.
Danas se mora uložiti više za manji profit
Što nakon Banje Luke? Gdje još planirate graditi centre u Bosni? – Imamo zemljište u Tuzli, spremno za dobivanje građevinske dozvole, ali najprije čekamo otvorenje centra u Banjoj Luci, pa ćemo vidjeti hoćemo li sljedeći otvoriti u Tuzli ili u Sarajevu. Četvrta je lokacija Mostar.
U Sarajevu i Mostaru već ste također kupili zemljišta? – Ne, u ta dva grada još nismo.
Prije dva mjeseca otvorili ste prvi prodajni centar u Makedoniji. Koliko ste zadovoljni njime? – Makedonsko je tržište novo i za početak, iako rezultati nisu onakvi kakve smo očekivali, ne smijemo biti nezadovoljni. To je bio testni centar, i vrlo ćemo brzo odlučiti o gradnji centra u Skoplju.
Planirate li i otvorenja u Hrvatskoj ili ćete se sada više orijentirati na regiju? – U Hrvatskoj sljedeće godine planiramo sagraditi tri prodajna centra. Nakon što pokrijemo velike gradove, napraviti ćemo koncept trgovačkih centara za manje gradove koji će se protezati na 15 do 20 tisuća četvornih metara.
U posljednje je vrijeme kod nas sagrađeno mnogo trgovačkih centara. Zar još ima prostora za gradnju novih? – Na žalost, mnogo ih je sagrađeno, nema više prostora. Svi počevamo broj četvornih metara, gradimo, zadužujemo se, dajemo veću ponudu, a broj stanovnika ne povećava se. Kupovna moć ne raste proporcionalno s rastom trgovina, zbog čega pada promet prema četvornome metru prodajnog prostora. Danas morate dati više i više uložiti za manji profit, prije je bilo mnogo lakše.
