Home / Financije / Raste teret otplate kredita

Raste teret otplate kredita

Nijedan bankar ne priznaje naznake kreditne krize. Međutim, tržište se već počelo hladiti: bankari sve pažljivije biraju bolje i kreditno sposobnije klijente, a građani sve rjeđe traže dugoročne kredite.

Tko se sjeća kad smo posljednji put čuli bankarsku reklamu koja nudi kredit (ne tako davno bili smo preplavljeni pozivima na ‘jeftino’ zaduženje)? Vjerojatno nitko, jer je posljednjih mjeseci (i dulje) u modi štednja! S poskupljenjem inozemnoga novca i administrativnim ograničenjem kreditiranja takav je zaokret logičan. Financijska kriza, rast kamata i neočekivano visoka inflacija polako ali sigurno ograničavaju kreditnu ponudu i potražnju.

Prema HGK-ovoj analizi ove je godine rast raspoloživog dohotka stanovništva prilično usporio – u usporedbi s prošlom godinom porast je depozitnog novca stanovništva u bankama gotovo dvostruko niži (rast kunske štednje triput je niži) uza zanemariv realni rast plaća (0,1 posto u prvih pet mjeseci).

Istodobno usporava i kreditna zaduženost stanovništva. Svibanjska je godišnja stopa rasta (manja od 15 posto) najniža u posljednjih osam godina. Ako se kreditna zaduženost izmjeri vrijednošću štednje stanovništva, još nisu primjetne promjene u odnosu na prethodnu godinu, štoviše, zaduženost je 90 posto vrijednosti depozita (91 posto prošle godine). U HGK-u kažu kako je očito da se posljednjih godina kontinuirano pogoršavaju pokazatelji zaduženosti stanovništva, i to zbog sporijeg rasta raspoloživog dohotka od rasta zaduživanja potenciranog smanjenjem kamatnih stopa. Zbog nepovoljnih okolnosti, koje su se razmehale u ovoj godini (inflacija, rast kamatnih stopa u svijetu), izgledna je veća izloženost kamatnom riziku. Teret otplate kredita počeo je rasti još prošle godine, kad je trend pada kamatnih stopa prekinut, a izgledno je da će rasti i ove godine. Dobra je procjena kreditnog rizika bankarskom sektoru iznimno važna jer glavnina su imovine krediti. No većih problema ne bi trebalo biti, banke su danas znatno bolje kapitalizirane, još su visoko-profitabilne i sposobne su amortizirati razmjerno snažne šokove, procjenjuju u HGK-u.

Većina bankara ne priznaje naznake svojevrsne krize. U PBZ-u kažu da kreditiranje građana raste u skladu s ograničenjima HNB-a, otprilike šest posto u prvoj polovini godine. Zanimanje za gotovinske i brze kredite ne jenjava, no znatno je manja potražnja za stambenim kreditima, čak 30 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.