Graditeljstvo, interijeri i nekretnine

Iako je u mnogim tvrtkama bilo planova ili za IPO ili za dodatne ponude dionica, svi su odgođeni za budućnost. Investitori danas nemaju novca i pitanje je bi li ikakav IPO prošao u sadašnjim uvjetima. Ako bi i prošao, bilo bi to po niskim cijenama više zbog FED-ova agresivnog rezanja kamatnih stopa kako bi ublažio posljedice izbijanja krize drugorazrednih kredita, i to uz istodobni blagi rast gospodarstava eurozone, Velike Britanije i Japana. No, taj se odnos počeo mijenjati proteklih tjedana, kad je objavljeno da su i eurozona i Japan imali negativan rast u drugom kvartalu. Globalna recesija primorat će središnje banke diljem svijeta na smanjivanje kamata. Tako će se smanjivati razlika u odnosu na američke stope. Na deviznim tržištima to je već dovelo do veće kupnje dolara.

Tu su još i ponovno napeti odnosi s Rusijom, variranje cijene nafte, skorašnji predsjednički izbori…

Napeti odnosi s Rusijom i nova geopolitička nesigurnost nisu dobra stvar. Odnosi s Rusijom, koji ovih dana zahladuju, pridonose novom rastu cijene nafte. Ta je cijena počela padati, što je mogla biti pozitivna posljedica krize, no sada zbog geopolitičkih problema ponovno počinje rasti. Trenutačni je globalni problem visoka inflacija i pad gospodarskog rasta, dakle klasična stagflacija, koja je i 70-ih godina bila velik problem svjetske ekonomije.

Kakav odnos dolara i eura onda možemo očekivati?

Ako se katastrofična očekivanja nekih analitičara pokažu točnima ili djelomice točnima, dolar bi mogao nastaviti rasti. Točan je odnos nemoguće predvidjeti, ali ako padne ispod 1,40 ili 1,38, mogao bi stvarno ubrzano jačati. Ako se u SAD-u dogodi slom tržišta nekretnina, kraj godine možemo dočekati i na razinama višim od 1,60. Svi indikatori tržišta nekretnina pokazuju da se ondje zaoštrila situacija, sve više ljudi vraća kuće, sve je više nenaplativih kredita. U tom će se slučaju financijska tržišta ponovno okrenuti američkim problemima i dolar će ponovno gubiti na vrijednosti.

Primjećuje li se možda trend bježanja kapitala s tržišta dionica na devizno tržište?

Ne, kapital bježi u ‘cash’, u najmanje rizične investicije poput trezorskih zapisa. To će tržištima kapitala sigurno trebati još neko vrijeme.

Kako će na dolar utjecati inflacija, koja je u Americi ipak viša nego u Europi?

Ona je već i u Europi sve veća i prema zakonu spojenih posuda, što više euro slabi, veća je uvozna inflacija, što onda određuje kamatne stope i odnos dolara i eura. To kratkoročno može dovesti do pada dolara, no uz promjenu kamatnih stopa to će se obrnuti.

Nas manje muči dolar, a više euro i činjenica da klizi prema sedam kuna. To je dobro za inflaciju, ali nije dobro za izvoz i platnu bilancu. Kakve su procjene kretanja?

Jačanje kune posljedica je visoke inflacije. HNB jedino može poostvarivati monetarnu politiku i dizati cijenu kune. O tome na kojoj će razini HNB intervenirati, hoće li to biti na 7,10 ili na sedam kuna, mnogo se govori ovih dana. To je manje-više jedina stvar koju može raditi. Država bi se trebala uključiti aktivnije, smanjiti potrošnju, regulirati trošarine i tako malo smanjiti pritisak. To se sada ne događa i HNB se bori protiv inflacije kako može. Opa snost je indeksacija plaća, utrka rasta cijena i rasta plaća.

Mnogi su opteretili svoje plaće kreditima za kupnju dionica iz javne ponude, no tržište kapitala tone sve dublje. Kakve su prognoze?

Tržište kapitala uhvaćeno je u spiralu izvlačenja novca, skupljih kredita, smanjenja zaduženosti. Sve dok bude padala vrijednost kuća u Americi i diljem svijeta, tržište se neće znat nije oporavljati. Povijesno gledajući, dionice na Zapadu sada su jeftine u odnosu na prosječne pokazatelje u posljednjih 20 ili 30 godina. U Hrvatskoj cijene se tim padom približavaju zapadnim. No, to ništa ne znači kada nema novca da se u njih ulaže.

Je li u takvoj situaciji bolje što je Zagrebačka burza mala i plitka, pa su i utjecaji manji nego na velike burze?

Nije. Najgore što se jednom tržištu može dogoditi jest nelikvidnost. Bolje da se impulsi iz svijeta prenose odmah, ali da postoji likvidnost, da svaki investor zna da se može povući s tržišta, nego da ste u situaciji kakva vlada na svim tržištima regije, ne samo na zagrebačkom, jer ono je još najlikvidnije u regiji, da ste zakopani u investicijama i da iz njih ne možete izaći.

Zagrebačka je burza živnula s javnim ponudama. No sada, očito, nije vrijeme za to, iako je najava bilo.

Investitori sada nemaju novca i pitanje je bi li ikakav IPO prošao u sadašnjim uvjetima. Ako bi i prošao, bilo bi to po niskim cijenama, što nije u interesu prodavatelja. Iako je bilo planova u mnogim tvrtkama ili za IPO ili za dodatne ponude dionica, svi su odgođeni za budućnost. To bi se moglo promijeniti ako ponuda za Inu bude dobra, jer osim što će se osloboditi velik dio novca investitora koji sada drže Inu, stvorit će se i pozitivan psihološki moment.

A kakav bi psihološki moment moglo izazvati ozakonjenje sekuritizacije? Zakon je gotov, ali u ladici, vjerojatno, čeka neka bolja vremena.

Ne bi trebalo predugo čekati. Sekuritizacija kao pojam trenutačno ima negativnu konotaciju zbog krize hipotekarnih kredita i njezinih posljedica, no ona je iznimno korisna finansijska operacija koja oslobađa likvidnost, koja pomaže da cijeli financijski sustav raste i razvija se.