Predsjednik News Corporationa Peter Chernin vrlo je rano prepoznao mogućnosti interneta shvativši da će ugroziti prodaju DVD-ova i kinoulaznica. Razvio je mrežu internetskih stranica, ali istodobno se kao i drugi producenti i filmski studiji suočio s internetskim krađama i sudionicima u nastanku serija i filmova koji traže svoj dio kolača.
Internetsko doba, točnije ‘skidanje’ različitih medijskih sadržaja, donijelo je i nove rastove za podjelu profita. Bilo je pitanje vremena kad će nešto u Hollywoodu puknuti, a to se i dogodilo sa štrajkom scenarista početkom ovog proljeća koji je gotovo potpuno blokirao proizvodnju u ‘tvornici snova’. Sličan bi se scenarij mogao dogoditi i ovu jesen, jer su štrajk u slučaju neuspjeha pregovora najavili i glumci. Pregovori, naime, traju već mjesecima, manji od dva glumačka sindikata uspio je doći do svojevrsnog rješenja, ali veći i moćniji još pregovara i priprema štrajk. Usred tog horor-scenarija za producijske kuće i studije našao se i Peter Chernin, predsjednik News Corporationa.
Štrajk scenarista stajao je filmske kuće otprilike 2,5 milijarde dolara, a za njegovo okončanje zaslužni su upravo Peter Chernin i šef Disneyja Robert Iger, koji su odlučili dati udio zarade od internetskih sadržaja scenaristima, prešavši tako Rubikon. Scenaristi su tako dobili pravo na mrvice nakon isteka trogodišnjeg ugovora. Taj Cherninov kompromis postigao je svoj glavni cilj – News Corp. dobio je manevarski prostor za pokušaj radikalno drugačijeg načina prodavanja svojih serija i filmova preko interneta, da ih ne blokiraju pravila Ceha scenarista. No pitanje je hoće li isti scenarij proći i s glumcima, koji također traže svoj udio od serija i filmova koji se prenose preko interneta.
Prošle je godine pala četiri posto, na 15,6 milijardi dolara, a do 2010. smanjiti će se na 11 milijardi prema nekim predviđanjima.
S druge strane, Chernin ima svoje probleme jer, iako je možda najmoćniji čovjek u Hollywoodu, u svojoj je kompaniji, tržišno vrijednoj 55 milijardi dolara, još druga violina. Rupert Murdoch, glavni dioničar i CEO, daje mu veliku slobodu u vođenju videoposlovanja, a sâm se radije bavi kupnjom i obnovom kompanija poput Wall Street Journala ili borbom s kolegama mogulima Johnom Maloneom i Charljem Ergenom. No iako Murdoch Chernina tretira kao sebi ravnog (imaju, naime, istu plaću, 8,1 milijun dolara), jednakost ima svoja ograničenja. Sedamdesetšestogodišnji Murdoch ne skriva namjeru da jedno od svoje djece postavi za šefa cijele korporacije, a kad se to dogodi, nema jamstava da će Chernin ostati u bendu.
Ipak, umjesto da igra na sigurno, Cherninu se žuri preoblikovati News Corp. u internetskog teškaša. Premješta sadržaj televizije Fox na internet brže od bilo koje druge televizije ili studija. Na projektu Hulu, nove internetske stranice, za koju se nada da će revolucionirati način na koji ljudi gledaju televiziju, udružio se s NBC-jem, a njegova je kompanija dosad utukla 1,2 milijarde dolara na kupnju internetskih stranica, među kojima je kapitalac MySpace. Osim toga, naredio je svojim televizijskim i filmskim direktorima razvijanje sadržaja pogodnih za mobitele i laptape koji će na malim ekranima trajati koliko i na velikima, jer riječ je o nerazvijenom tržištu koje podrazumijeva male profite. Za Chernina je sada ključni trenutak u kojem se ili evoluiru ili umiru.
- Ljudi žele naše sadržaje upotrebljavati digitalno. Dakle, ili ćemo pronaći način na koji ćemo to napraviti, ili će nam oni to ukrasti, a ako se to dogodi, sram nas bilo – kaže Chernin.
Chernin nije tipični holivudski poslovnjak. Većina šefova studija ima poslovni magisterij ili diplomu pravnog fakulteta, a on, zanimljivo, ima diplomu iz engleske književnosti. U gradu poznatom po egomanijacima, utjelovljenima u Ariju Goldu iz HBO-ove serije Svita, Chernina poznavaju kao izvršnog slušača koji će se rado s posjetiteljem naći u predvorju umjesto da čeka da ga njegovi lakeji dovedu do ureda. Uz to, poznat je kao čovjek koji stječe mnogo više prijatelja nego neprijatelja. Izvrstan je primjer njegova pristupa problematični YouTube, čijeg je vlasnika Google šef Viacoma Sumner Redstone tužio zbog narušavanja autorskih prava. Chernin se odlučio na drugačiji pristup i pozvao Googleova šefa na večeru na Beverly Hillsu da bi razmotrili mogućnosti suradnje dviju kompanija. Teško je ne biti šarmiran Cherninom, kaže Schmidt.
Rođen u otmjenom predgrađu New Yorka, odrastao je u bogatom miljeu u kojem je ‘etnička raznolikost značila da volite jesti kinesku hranu ili pizzu’, objašnjava Chernin. Sve se to promijenilo kad je 60-ih krenuo na Berkley, na kojem je, iako nikad nije sudjelovao u demonstracijama, stresao sa sebe ostatak gradskog, bogaćaškog odgoja. Svoje je studentske dane ovako opisao u obračunu studentima 2001.: ‘Pretpostavljam da postoje fakulteti koji uzimaju zalutalu djecu i izvode ih na pravi put, ali meni je Berkley napravio obrnutu stvar i ja sam mu na tome zahvalan.’
Netom nakon diplomu našao je posao u izdavačkoj kući St. Martin’s Press. Kroz izdavačke se redove brzo probijao, tako da je već 1978. postao urednik u kući Warner Books. Samo godinu poslije prelazi u televizijsku industriju na, danas iznimno popularan, kanal Showtime, koji je eksperimentirao s vlastitom produkcijom serija. Nakon što je NBC odbio ideju komičara Garrya Shandlinga za ‘sitcom’ o njegovu životu u kojem bi izravno govorio publici, Chernin ga je dobio na Showtime. Potez se pokazao vrlo uspješnim i njegova serija nominirana je za Emmy u kategoriji scenarija, što je zacemtiralo Cherninov ugled direktora s nosom za nekonvencionalne stvari. Godine 1989. Barry Diller dobio ga je da vodi Foxovu posrnu tvemiziju. Umjesto da odobri projekte poput obiteljskih ‘sitcoma’ i kriminalističkih serija, koje su imali svi drugi, odabrao je serije u koje se gledateljstvo može zaljubiti.
Tako je dao zeleno svjetlo Simpsonima, koji su prekršili dva pravila elitnog termina: likovi su bili tekako disfunkcionalni i bili su crtni – k tomu prilično rudimentarno nacrtani. Nedugo nakon toga Murdoch ga je premjestio u Foxov filmski odjel, u kojem se ponovno dokazao kao vrhunski kadar. Bacio je nevjerojatnih 200 milijuna dolara na Titanic, koji je i taj proračun opasno rastegnuo. Ipak, film je utržio fantastične dvije milijarde dolara i postao jedan od najprofitabilnijih u povijesti. Konačno, 1996. postaje šef operacija News Corporationa, dobivši vlast nad televizijom, filmovima i satelitima.