Uvjeren sam da će potezi nove Uprave Mediteranske plovidbe kroz nekoliko idućih mjeseci pomiriti dioničare. Na Korčuli se govori da će gospoda Young zanemariti brodarski biznis. To su neistine, jer da ima imalo istine u tome, ja ovaj posao ne bih prihvatio.
-
Zašto se Neda Young tako grčevito bori za Mediteransku plovidbu? – A zašto ne? To biste trebali nju pitati. U svojoj karijeri razlikujem vlasničku i upravljačku strukturu. Nažalost, to se slabo u Hrvatskoj razlikuje. Tvrtku ću voditi poštujući sve vlasnike, pa tako i većinskog, ali i onog tko ima 17 posto ili jedan posto i manje. Već sam sazvao sve dioničare tvrtke i održao kratak sastanak s Vjeranom Filipijem, koji kao broker zastupa određene dioničare, i oni su rekli da će pričekati moj plan razvoja i u skladu s time odlučiti što će sa svojim dionicama. Vjerujem da će biti zadovoljni mojim planom.
-
Zašto ste prihvatili taj posao u postojećim uvjetima? – To mi je profesionalni izazov. Bio sam direktor Splitske plovidbe, kompanije koju sam nakon sedam godina doveo u mirnije vode, a naslijedio sam je sa sedam brodova u štrajku, ogromnim dugovima i praktički bez prihoda. Bilo je to 2001. godine, bivši direktor je pobjegao iz tvrtke, a tvrtka je bila pred stečajem. Polako smo došli do sklapanja dugoročnih ugovora s Dalmacijacementom, flota je pokrenuta i izvukli smo se. Mediteranska je u vrlo sličnim problemima i to mi je profesionalni izazov. Mediteranska je u boljoj situaciji, posluje i ima prihod, za razliku od Splitske tada. U Splitskoj plovidbi također je bilo problema među suvlasnicima.
-
Mediteranska je jedini domaći prijevoznik hlađenih tereta, ali imate samo jedan brod u vlasništvu. Možete li na tome temeljiti poslovanje? – Ne možemo. To jest veliki problem. Mediteranskoj je svojevremeno bilo teško dobiti kredite, pa je tvrtka došla do Nemra Diaba, kojeg poznajem osobno jer je nekada nudio kredite i Splitskoj plovidbi, ali smo ga odbili. Ja sam tada bio tehnički direktor u Splitskoj plovidbi. Ne znam tko je u Mediteranskoj sklopio ugovor s Diabom i obvezao se na vraćanje kredita s velikim kamatama, ali tvrtka to nije mogla vraćati iz poslovanja u ondašnjim uvjetima.
-
U kojoj su fazi trenutačni sporovi s Diabom? – Čuo sam se s njim prvi dan po preuzimanju dužnosti jer kao veliki vjerovnik može napraviti probleme. S obzirom da se znamo, dogovorili smo se da će nam dati vremena i ponovno ćemo razgovarati za otprilike mjesec dana.
-
Koliko Mediteranska još duguje Diabu? – Oko 470 tisuća dolara.
-
Kako ćete financirati taj dug? – Kao i do sada, iz vlastitog poslovanja.
Korčuli se govori da će gospođa Young prodati nekretnine i preusmjeriti tvrtku na turizam i hotelijerstvo, a zanemariti brodarski biznis. To su neistine, jer da ima imalo istine u tome, ovaj posao ne bih prihvatio.
-
Što ćete napraviti s hotelom Mediteran i robnom kućom u vlasništvu Mediteranske? – Oboje kao disperzija djelatnosti dobro dođu. Takav model primjenjuje i Atlantska plovidba, a davno je osmišljen. Središnji biznis Mediteranske plovidbe u svakom slučaju će ostati brodarstvo, a u ostalim poslovima mora pozitivno poslovati.
-
Dobit tvrtke je veoma skromna… – Što se tiče poslovanja Mediteranske plovidbe, vjerujem da ono može biti mnogo bolje od zabilježene 383 tisuće kuna dobiti. To je zaista malo. Budući da sam u tvrtki tek nekoliko dana, još nisam dobio konsolidirano financijsko izvješće koje uključuje i poslovanje tvrtki kćeri, a očekujem i očitovanje bivše uprave o poslovanju.
-
Imate li kapaciteta za kupnju novih brodova? – Bilo je riječi i o gradnji brodova u Brodospitu, kao i o kupnji polovnih brodova, što je sada prilično skupo, ali obje opcije treba razmotriti. Svoj poslovni plan Nadzornom odboru predati za otprilike mjesec dana.
-
Kakva je vaša vizija za Mediteransku? – Zadržat će osnovnu djelatnost koju će dalje razvijati. Tržište je trenutačno u konjunkturi, ali se lagani pad konjunkture predviđa u narednih par godina. Dva su osnovna pravca djelovanja: razvoj kompanije u osnovnom biznisu i obnova brodova male obalne plovidbe.
-
Koliko dugo će vozarine ostati visoke? – Prošle su svoj zenit i sada lagano padaju. Jedno vrijeme je vladala teza da će frigo brodovi zamrjeti i da će ih trebati manje, ali iskustvo pokazuje da nije tako i za frigo brodovima raste potražnja.
-
Isplati li vam se graditi brod u domaćem brodogradilištu? – Naši brodari grade na Istoku, a frigo brodovi su zahtjevni i sofisticirani i mislim da ne bi trebao biti problem graditi ih u Hrvatskoj.
-
Kolika je cijena jednog takvog broda? – Atlantik Frigo trenutačno na tržištu vrijedi 16 do 18 milijuna dolara, a star je osamnaest godina. Dosta su skupi kad je tržište u konjunkturi.
-
Kako ćete financirati gradnju ili kupnju brodova? – Banke postoje da se dobije novac. Banke u Hrvatskoj spremne su pratiti isplative projekte, a MDPL ih sigurno ima. Potrebno je osigurati posao, a onda će i banke financirati brodove. Osiguranje posla neće biti problem jer imamo partnera s kojima radimo i koji su pokazali interes za širenje suradnje.
-
Kakva je budućnost Mediteranske plovidbe u trajektnom biznisu? – Prvi zadatak nove Uprave je nabava dva nova trajekta. Prodat ćemo Dominčev i Zamorčev i nabaviti nove kako bismo pokazali da ova Uprava misli ozbiljno. Brokerima sam već naložio da traže brodove.
-
Koliko će vas to stajati? – Brodovi koji bi zadovoljili naše kapacitete stoje između tri i pet milijuna eura, što ćemo također financirati bankovnim kreditom.
-
Mediteranska plovidba je zapravo izgubila koncesiju za trajektnu liniju… – To je najveći problem u dijelu biznisa koji se odnosi na obalnu plovidbu. Na liniji Orebić – Dominić i Drvenik – Korčula nekada smo vozili na izmjenicu s Jadrolinijom svakog sata. Sada Mediteranska vozi samo noćnu liniju Orebić – Dominić i na tome radi gubitke. No, potkraj godine otvara se natječaj za dodjelu koncesija na koji se planiramo javiti. Možda će to teško zvučati, ali bilo bi korektno da se Mediteranskoj vrati ta koncesija, za koju ćemo se natjecati jer smo na toj liniji vozili dugi niz godina.
