Na izvozu struje planira se zaraditi milijardu eura

Nakon isteka ugovora s HEP-om o vraćanju prijeratnih ulaganja te tvrtke isporukom struje Elektroprivreda BiH počinju raspolagati golemim viškom električne energije. Iduće će se godine u njezinoj proizvodnoj bilanci pojaviti višak od otprilike 2.000 gigavatsati električne energije.

Ostvare li se ambiciozni planovi novog vodstva Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, najveća domaća kompanija mogla bi u idućih nekoliko godina postati regionalni lider u izvozu električne energije, a korist od toga trebali bi imati i svi njezini potrošači. Zahvaljujući isteku petogodišnjeg ugovora s Hrvatskom elektroprivredom (HEP) o vraćanju prijeratnih ulaganja te tvrtke u energetske objekte koje upotrebljava Elektroprivreda BiH, od prvog dana iduće godine u njezinoj proizvodnoj bilanci pojavit će se višak od otprilike 2.000 gigavatsati električne energije. Generalni direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić za Lider najavljuje da će se do kraja mjeseca raspisati međunarodni javni natječaj za prodaju otprilike 1.600 gigavatsati tijekom 2009.

Amer Jerlagić kaže da su tržišne cijene električne energije 80-ak eura po megavatu i očekuje minimalni prihod od otprilike 160 milijuna eura samo od prodaje tog viška. To će nas sigurno učiniti regionalnim liderom u izvozu električne energije, jer nitko u susjedstvu nema toliko potencijal, a potrebe za električnom energijom stalno rastu, stoga tu šansu moramo iskoristiti – naglašava Jerlagić.

Prema proračunima o rastu potrošnje električne energije u BiH i postupnom gašenju termoblokov u termoelektrana Tuzli i Kakanju procjenjuje se da će Elektroprivreda BiH raspolagati s tolikim viškom električne energije sve do 2013. Tada će, prema prognozama analitičara te tvrtke, doći do pada, da bi 2016. količine bile jednake potrebama kupaca koje opskrbljuje Elektroprivreda BiH. Sve to, naravno, pod uvjetom da do tada ne bude gradnje novih energetskih objekata, čija je planirana gradnja obustavljena već dulje od godinu dana zbog političkih nesuglasica među strankama vladajuće koalicije. Samo u idućih pet godina, prema sadašnjim cijenama, od prodaje viška električne energije Elektroprivreda BiH očekuje prihod od čak milijardu eura.

Nakon isteka ugovora s HEP-om Elektroprivreda BiH konačno će riješiti i problem velikog dugovanja zagrebačkoj tvrtki koje joj je godinama prijetilo ugroziti poslovanje. Naime, HEP je pokrenuo sudski spor za naplatu otprilike 236 milijuna maraka duga. Izvansudskom nagodbom dogovoreno je da se taj dug vraća isporukom električne energije. Koliko je taj aranžman, prije svega, bio povoljan za HEP, najbolje svjedoče razlike u tržišnoj i cijeni koja se prema ugovoru obračunava hrvatskoj kompaniji. U ožujku 2003., kad je ugovor stupio na snagu, cijena je bila 27,1 euro po megavatu, a prošle je godine dostigla vrijednost od 34 eura jer je bilo ugovoreno da se svake godine povisi samo 1,5 posto. Tako je HEP samo lani prema megavatu dobio 50-ak eura jeftiniju električnu koju je poslije i sâm mogao prodavati na tržištu po realnim cijenama. Jerlagić kaže da se unatoč brojnim kritikama takva ugovora dug morao vratiti i da Elektroprivreda BiH sada očekuje da će napokon ostvariti velik profit od vlastitog viška električne energije. Ipak, u prošlosti je bilo dosta problema, prije svega političkih, u vezi s prodajom znatno manjeg viška, koji je tržištu nudila Elektroprivreda BiH. Razlog je uvijek bio mostarski Aluminij, koji je uz raznорazne pritiska uspjeha dobiti određenu količinu električne energije prema cijenama znatno nižim od tržišnih. Jerlagić vjeruje da ovaj put takvih pritiska neće biti. Napominje da Uprava Elektroprivrede BiH ima zeleno svjetlo Ministarstva energetike, industrije i rudarstva FBiH za prodaju viška i uvjeren je da ne bi trebalo biti problema.

Općenito se ne možemo oduprijeti trendovima na svjetskom tržištu, ali istodobno ne vidim bilo kakav rizik za opskrbu na BiH tržištu. BiH ima luku na moru (Ploče), a u susjednim zemljama ima više rafinerija, tako da postoji dovoljno izvora za uvoz goriva. Naravno, mora postojati zakonsko rješenje o nacionalnim rezervama naftne i robne rezervama, ali i bez obzira na to opskrba tržišta BiH je osigurana.

Energopetrol se primarno bavi veleprodajom i maloprodajom, a ne eksploracijom i rafiniranjem. Ipak, pozorno pratimo aktivnosti konkurencije u energetskom sektoru.