Porast cijena proizvoda i usluga ove je godine pratio i znatni porast cijene novca. Prema podacima Hrvatske narodne banke, prosječna kamatna stopa na kunske kredite s valutnom klauzulom od siječnja do svibnja 2008. povećala porasla je sa 6,86 na 7,60 posto odnosno gotovo jedan postotni bod.
Većina banaka reagirala je na povećanje referentnih kamatnih stopa na europskome i svjetskom tržištu, koje još osjeća posljedice krize rizičnih kredita. Međutim, Europska središnja banka je potkraj srpnja ponovno povećala eskontnu stopu s četiri na 4,25 posto, što je najava novoga kruga rasta kamatnih stopa na kredit.
Poskupljenje kapitala loša je vijest za poduzeća jer je to samo još jedna kategorija troškova koji ove godine bilježe rast. Usto, velik se dio domaćih potrošnje financira zaduživanjem (vanjski je dug dosegnuo 80 posto BDP-a) pa će rast kamata utjecati i na smanjenje potrošnje.
Banke će sve teže pronalaziti nove korisnike kredita, a posljedica bi mogla biti snižavanje kriterija i povećanje rizičnosti plasmana. Zasad banke nisu osjetile negativne efekte kamatne inflacije jer su sporije povećavale pasivne kamatne stope: prosječna kamatna stopa na depozite s valutnom klauzulom u svibnju je iznosila 4,03 posto, samo 0,03 postotna boda više nego na početku godine.
