Home / Tvrtke i tržišta / VIS: Što nije uspjelo s kišobranima, upalilo je sa suncobranima

VIS: Što nije uspjelo s kišobranima, upalilo je sa suncobranima

Zahvaljujući ugovorima s multinacionalnim proizvođačima bezalkoholnih pića i piva, Vis suncobrane izvozi na 31 tržište sjeverne polutke. Da bi produljio sezonu, sada se priprema i za tržišta južne polutke.

Mnogi su uzroci svojedobnoga kraha varaždinske kišobranarnice Vis. Jedan od važnijih svakako je bila nesposobnost odupiranja superjeftinim kišobranima za jednokratnu uporabu iz Kine. Danas Vis pretežno proizvodi suncobrane, a kineske se konkurencije više ne boji.

Sadašnja je tvrtka nastala iz dvaju zasebnih pogona, od kojih je jedan proizvodio tkaninu, a drugi kišobrane i galanteriju, i danas kompletan proizvod od projekta do konačnog oblika proizvodi na jednome mjestu. Tkalački strojevi, njih 200, sami proizvode tkaninu od prediva, nastavljajući tako uistinu dugu tradiciju. Tu neobičnu okolnost neki bi smatrali nepotrebnom, ali zapravo je komparativna prednost koju je Vis iskoristio da se nametne.

  • To što tamo tkaninu omogućuje nam da interveniramo u njezin sastav na bilo koji način, u čemu smo uistinu jedinstveni i veliki naručitelj to cijene. To je ujedno i način na koji se efikasno opiremo jeftinoj konkurenciji iz Kine, jer smo fleksibilni i brzi. Mi možemo unijeti promjene i isporučiti robu u Europu prije nego što bi neki kontejner s novim materijalom uopće stigao iz Kine – objašnjava Ranko Vlahek, direktor razvoja poslovanja Visa.

Vis, dio T7 Grupe iz Varaždina, danas je jedna od rijetkih tekstilnih tvrtki u zemlji koja se može pohvaliti rastom prihoda i uspješnim izvozom. Ipak, kad je 2001. godine Vis Tkanine preuzeo sadašnji vlasnik Davor Patafta, bio je to tek jedan ostatak nekad moćnog tekstilnog proizvođača.

Osnovan 1929. godine, Vis je nakon Drugoga svjetskog rata bio najveći tekstilni kombinat za proizvodnju svile na području bivše Jugoslavije, kao i poznata kišobranarnica. Ipak, u 90-ima proizvodnja je zapravo životarila, radili su se lohn poslovi i kao u mnogim drugim primjerima iz tekstilne industrije, budućnost nije izgledala blistavo. Ipak, nakon preuzimanja i Visa KG (kišobranarnice i galanterije), 2004. godine, nova Uprava napravila je odlučan zaokret i odlučeno je da će novi, ujedinjeni Vis svoju pozornost usmjeriti prije svega na promotekstile.

Tržišnu nišu Vis je uspio osvojiti u vrlo kratkom roku i danas suncobrane izvozi u 28 zemalja Europe, kao i u Nigeriju, Libiju i Kanadu. Tako impresivne izvozne rezultate tvrtka postiže najviše zbog vrijednih ugovora s velikim multinacionalkama. Vis je, naime, uspio dobiti poslove s nekim od najvećih proizvođača bezalkoholnih pića i piva u Europi.

  • Radimo sve promotivne materijale tog tipa za Coca-Cola Hellenic i imamo ugovore za cijelu ili dio regije s Heinekenom, InBevom, Carlsbergom i Pepsijem, što nam osigurava plasman proizvoda na mnoga tržišta. Za dobivanje takvih ugovora morali smo postići izuzetno visoku kvalitetu u svim segmentima, što smo i uspjeli – kaže Ranko Vlahek.

Ugovore, čija se vrijednost penje i do milijun i pol eura, Vis je uspio dobiti unatoč žestokoj konkurenciji, a najviše zahvaljujući specifičnostima svoje proizvodnje. Suncobrani, koji čine gotovo 80 posto proizvodnje Visa, postali su tako glavni izvozni proizvod tvrtke.

Više od 120 tisuća proizvedenih suncobrana samo od početka ove godine Vis smješta u rang najvećih proizvođača u Europi. Stalni rast, koji je prošle godine dosegnuo 45 posto, ove bi godine ponovno trebao biti dvoznamenkast.

Broj zaposlenih također se stalno povećava, pa je tako u istom vremenskom razdoblju skočio s manje od 50 na oko 250, što u sezoni nekad znači i 400 radnika. Ipak, poslovanje još otežava upravo priroda posla s jako izraženom sezonom.

  • Postoji vrlo određena sezona u proizvodnji suncobrana, koja traje od početka godine pa približno do kraja lipnja, što nama, naravno, ne odgovara. Zbog toga za sljedeću godinu postoje planovi širenja izvoza i na južnu polutku. Konkretno, razmišljamo o Južnoafričkoj Republici, za čije bismo tržište mogli proizvoditi upravo onda kad na europskome prode sezona – kaže Vlahek.

Osim suncobrana i kišobrana, Vis proizvodi bannere i vreće za sjedenje te razne druge promotekstile, ali i kravate, uniforme i zastave. Na javnim natječajima tako osigurava plasman velikog dijela proizvodnje koja se ne odnosi na promotekstil. Zaštitna odijela radnika na željeznici ili odore MORH-a dio su Visove proizvodnje, ali, zanimljivo, i silne zastave sašivene u vrijeme pristupanja Slovenije Europskoj uniji šivane su upravo u Varaždinu.

Ambiciozni planovi za daljnji razvoj Visa, kao i planovi cijele T7 Grupe, obuhvaćaju seljenje proizvodnje i rad na dodatnoj modernizaciji proizvodnje.

  • S obzirom na to da se tvornica nalazi u širem centru grada, planiramo cijeli kompleks preseliti u poslovnu zonu, iako su to zasad dugoročni planovi – objašnjava Vlahek.

Preseljenje će biti veliki projekt kojim će se u narednih pet godina T7 Grupa morati pozabaviti, ali i prilika da se proizvodnja organizira na najučinkovitiji i još moderniji način. Grupa će naime istodobno s preseljenjem početi i rad na gradnji energane, kojom će jedna od nedavnog osnovanih tvrtki unutar grupacije početi s oporabom otpadnih materijala i proizvodnji energije.

  • Kako je za proizvodnju tekstila potrebno mnogo energije, plan je slijediti svjetske trendove i tvornicu oprskrbljivati energijom iz ekoloških izvora – kaže Vlahek.

O sklonosti novim trendovima svjedoči još jedan od planova unutar T7 Grupe, a to je osnivanje T7 instituta, koji bi bio razvojni i istraživački, i osiguravao bi brzi proctor najnaprednijih tehnologija u proizvodnju Grupe.

  • Naši suncobrani imaju najmodernije zaštite od UV zračenja, boja im ne blijedi, aluminijski dijelovi su i do triput dugotrajniji, a posebna tehnologija omogućuje print velikih formata po narudžbi, s posebnim efektima, a to je ono što jeftiniji, kineski proizvođači nemaju i gdje i dalje vidimo mogućnost za poslovni uspjeh Visa – objašnjava Vlahek.

Upravo proizvodi s dodanom vrijednošću recept su kojim se domaća tekstilna industrija može ponovno osnažiti, jer to što je neki proizvod radno intenzivan ne znači da ne može istodobno biti tehnološki izuzetno napredan, kao što to Vis pokazuje primjerom.