Utvrđeno je da problemi s ispisom svaku europsku tvrtku stoje 17.000 eura na godinu, što je ukupno 663 milijarde eura. I hrvatske tvrtke muku muče s pisačima i troškovima, ali ‘šaptači pisačima’ mogu ponuditi rješenja.
Šef informatičke službe jedne banke u Zagrebu osobno je odlučio riješiti problem pisača koji je prestao raditi. Prišao je pisaču koji je stajao na stolu, bacio na njega tek jedan pogled, uzeo sa stola začuđenoga korisnika kartonsku kutiju posjetnica, odmaknuo pisač od zida, uza zid stavio kutijicu i na nju naslonio pisač, sjeo za korisnikovo računalo i uspio ispisati stranicu dokumenta. Potom je strogim glasom naredio: ‘Neka nitko ne dira taj printer!’ Nakon dvije i pol godine, kad je odlazio iz te banke, šef je slučajno došao u istu prostoriju i između pisača i zida ugledao istu kutijicu.
Takav se istiniti događaj zbio prije petnaestak godina, a prouzročili su ga korisnici koji su nagurali pisač do zida i time mu prekinuli dio kontakta na spoju s podatkovnim kabelom, a zacijelo se to u različitim inačicama događa diljem svijeta i danas. U prilog tome govore i rezultati istraživanja koje je provela tvrtka ICM Research na 3.000 osoba zaduženih za ispis na pisačima u različitim tvrtkama u EU. Ustanovljeno je da problemi s ispisom svaku europsku tvrtku stoje 17.000 eura na godinu, što ukupno iznosi 663 milijarde eura.
U čak 72 posto europskih tvrtki zaposlenici barem dvaput na mjesec ne mogu ispisati željene dokumente jer netko nije prijavio prijašnji problem s pisačem. IT podrška prosječno tijekom godine izgubi tri i pol tjedna rješavajući probleme s pisačima, što ukupno u EU iznosi čak 10.000 nepotrebno utrošenih radnih sati.
Loše upravljanje ispisom prosječnu tvrtku stoji više od 82.000 eura na godinu, a veliku tvrtku, s više od 250 zaposlenih, čak 695.000 eura. Najčešći problemi koji onemogućuju ispis su zagravljeni papir i potrošeni toner. Gotovo dvije trećine tvrtki (63%) iz kojih su sudionici u anketi nema definiranu strategiju ispisa – od 57% u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu do 71% u Norveškoj i 73% u Velikoj Britaniji.
Svi se stručnjaci za pisače slažu da upravo neznanje i nedostatak strategije ispisa uzrokuju gubitke. Kako bi izbjegli da korisnik razočaran u njihove pisače prijede konkurenciji, veliki proizvođači pisača, poput Canona, koji je platio spomenuto istraživanje, osnovali su cijelu mrežu davatelja naizgled kontradiktornih usluga. Naime, kupcima svojih pisača nude usluge kojima je cilj ušteda, kako na broju kupljenih pisača, tako i na njihovu potrošnom materijalu, ali i na vremenu koje pisači provedu izvan pogona.
Jedina tvrtka u Hrvatskoj kojoj je osnovni posao projektiranje i održavanje naprednih ispisnih rješenja je zagrebački Dirigens. Njezin je direktor Laszlo Toth znan ‘šaptača pisačima’ peka dugogodišnjim stažem u Hewlett-Packardu, čiju je diviziju za ispis slike vodio niz godina, ali se sada ne ograničava na HP-ova rješenja nego koristi i rješenja drugih tvrtki.
Toth odmah naglašava da većina tvrtki ne zna koliki su joj troškovi ispisa, čak i ako ima točne podatke o troškovima papira i tonera. Stoga Dirigens prije projektiranja sustava ispisa u nekoj tvrtki instalira u njezin računalni sustav Web JetAdmin, besplatno ili vrlo složen softverski alat – ima 2.000 stranica uputstava. Taj softver snima situaciju tijekom mjesec dana i ‘pobroji’ mrežne pisače, ali i one priključene na pojedine PC-e te broj otisnutih stranica. Potom Dirigensov tim, koji postoji tek šest mjeseci i već broji sedam zaposlenika s nizom certifikata i ima iza sebe dva zatvorena projekta te još 12 u pripremi, krene u razgovore s poslovodstvom i zaposlenicima tvrtke-klijenta kako bi saznao njihove želje i potrebe, posebice želje za poboljšanjima. Uspit snimi i broj telefaks uredaja te njihov broj ispisanih stranica. Nakon cjelovite snimke stanja, dirigensovci tijedan dana projektiraju rješenje.
