Tvrtku je 1989. osnovalo desetak ‘odbjeglih’ končarevac. Daleko od očiju javnosti Exor zarađuje na automatizaciji čeličana, tvornica papira, hidro i termoelektrana. Najnoviji posao je rađen za indijski Mittal Steel.
Smatramo da nam publicitet nije potreban te se stoga nismo pojavljivali u medijima – riječi su Ivica Meštrovića, direktora zagrebačke tvrtke Exor, kompanije koja samo u Hrvatskoj zapošljava oko 200 ljudi, većinom inženjera elektrotehnike. Široj javnosti Exor je postao poznatiji dobivanjem nekoliko nagrada Zlatna kuna za najuspješniju srednju tvrtku te kao partner za SAP implementaciju u Hrvatskoj. Osim toga, o Exoru se dosta malo zna. A budući da je riječ o kompaniji koja većinu svojih prihoda ostvaruje u inozemstvu izvozeći najvredniji resurs od svih, a to je znanje, Exor bi mogao poslužiti kao primjer dobro strukturirane izvozno orijentirane tvrtke.
Liderova publikacija 1000 najvećih smješta Exor na 622. mjesto tvrtki s najvećim prihodom, ispred mnogo zvučnijih imena kao što su Vibrobeton, Karlovačka banka ili Dunapack, a prema vrijednosti izvoza Exor je među stotinu najvećih izvoznih tvrtki u Hrvatskoj.
Nastao kao joint-venture s talijanskom tvrtkom istog imena, Exor se od 1989., kad je osnovan, može pohvaliti ravnomjernim rastom od vrlo dobrih 10-15 posto na godinu. Grupa od desetak inženjera Končara, predvodena Meštrovićem, odlučila je nakon sloma velikoga industrijskog diva okušati se u privatnim vodama. Protekom vremena Exor se sve više razvijao u inženjersku tvrtku, što nije potpuno komplementarno s njihovim principalom (talijanski Exor bavi se proizvodnom elektrom), tako da su se nakon nekoliko godina i formalno osamostalili.
Iako su zadržali isto ime kao i njihovi partneri, Exor je danas tvrtka u isključivom domaćem vlasništvu Meštrovića i još trojice osnivača. Osim poslovnih zgrada u zagrebačkom Buzinu, Exor ima urede i u Splitu, Zadru i Rijeci, a predstavnstva u inozemstvu bliže se dvouznanakastoj brojci, što nije čudno za tvrtku koja dvije trećine vlastitih prihoda ostvaruje izvan granica Hrvatske. Tako danas Exor ima zasebne urede u Sloveniji, BiH, Srbiji (čak 50 zaposlenih), Makedoniji, Kazahstanu, Rusiji, Indiji, Turskoj i Italiji, a poslovi koje obavljaju Exorovi zaposlenici rašireni su do slovno po čitavoj zemaljskoj kugli, od Pakistana i Rusije do Brazila.
Exorovo poslovanje segmentirano je u četiri grupacije: industrija, energetika, promet i zgradarstvo, a najveće prihode ipak donose projekti u energetskom i industrijskom sektoru. Krenuši kao podizvođač za velike kompanije kao što su Siemens i ABB (Meštrović kaže da su u to vrijeme bili peta ruka za takve poslove), Exor je vrlo brzo stekao mnogo referenci koje im sada omogućuju da samostalno ugovara poslove automatizacije velikih tvorničkih postrojenja u nekoliko vrsta industrije. Najveće poslove odradili su u automatizaciji čeličana i tvornica papira, a također rade i projekte vezane uz automatizaciju hidro i termoelektrana.
- Uglavnom je riječ o tome da mi kao izvođači nastupamo u trenutku kad se na mjesto tvornice dopreme svi potrebni elementi, koje mi umre-
Exor će morati razviti sposobnost fleksibilnog i ciljanog angažiranja stručnjaka za osvojene projekte, dok će paralelno morati graditi matični tim konzultanata koji će u budućnosti biti nositelj razvoja. Koliko će vremena trebati Exoru da razvije vlastiti tim konzultanata ovisi o stabilnosti potražnje za SAP uslugama, ali i o sposobnosti Exora da SAP konzultante koje je sam razvio i zadrži, smatra Tomislav Čorak, analitičar A. T. Kearneja.
Godinu 2007. Exor je završio s prihodima od 145 milijuna kuna, što je porast od 38 posto u odnosu na godinu prije, a dobit je porasla 25 posto i bila je 9,4 milijuna kuna. Posebno je zanimljivo što tvrtka nema dugoročnih obveza, a udjel kratkoročnih obveza smanjen je u prošloj godini dvadesetak posto, što govori o priličnom stupnju financijske stabilnosti kompanije. U ovaj godini očekuju rast prihoda u sličnim omjerima, ali za 2009. postoje strahovanja da bi moglo doći do usporavanja.