What is in it for us?

I nakon EU – EU. Danas se bavimo onim što sve najviše muči: hoćemo li i dalje moći na tržnici kupovati sir i vrhnje?

Za Hrvatsku članstvo u EU donosi poticaj za poduzimanje niza važnih reformi u korist svojih građana – kao što su uvođenje snažnog zakonodavnog sustava (vladavina prava), borba protiv korupcije, povećanje učinkovitosti javne uprave itd.

Ekonomskim gledanjem, ulaskom u EU Hrvatska će ući na ogromno tržište od preko 470 milijuna ljudi u 27 zemalja, koje se naziva unutarnjim tržištem, što omogućava slobodno kretanje ljudi, kapitala, dobara i usluga, omogućujući hrvatskim građanima da studiraju i rade u Uniji bez ograničenja.

Međutim, pridruživanjem Europskoj uniji Hrvatska će morati poštovati europsko pravo – koje ima prednost nad bilo kojim drugim. To je nedostatak, jer ono što može koristiti jednoj zemlji možda neće koristiti drugoj. Međutim, postoji načelo supsidijarnosti, koje omogućava da nacionalno pravo, u određenim slučajevima, ima prioritet nad europskim pravom.

Samo dio hrvatskog suvereniteta bit će prenesen na Europsku komisiju, u područjima kao što su poljoprivreda, ribarstvo, obrazovanje i socijalna skrb. Kao predstavnici zemlje članice EU, hrvatski ministri i vlade imat će priliku sjediti za istim stolom s ostalim nacionalnim vođama EU unutar Vijeća i imati pravo veta u procesu odlučivanja.

Mit 1: Pridruživanjem EU izgubit ćemo svoj nacionalni identitet. Hrvatska će definitivno zadržati svoj nacionalni identitet; zapravo, on bi mogao postati jači, jer EU potiče suživot raznih nacionalnih identiteta.

Pogledajmo Irsku, na primjer. Prije pridruživanja EU, bila je prilično nerazvijena zemlja, najbolje poznata po visokoj imigraciji. Kao članica EU, Irska je doživjela pravu socio-ekonomsku renesansu, koja je povećala njezin ugled širom svijeta i generirala interes za sve irsko – glazbu, tradicije, prirodnu i kulturnu baštinu. Hrvatska će najvjerojatnije imati iste prilike.

Mit 2: Nakon pridruživanja EU nećemo moći kupovati svježi sir i vrhnje na tržnici. Kada je riječ o proizvodnji svježeg sira i vrhnja, moramo razlikovati tržišta na kojima će se proizvod prodavati. Ako je proizvod namijenjen lokalnom tržištu i ne izvozi se u druge članice, nema nikakvih ograničenja, jer je njegova distribucija regulirana hrvatskim zakonodavstvom. Kako bi se proizvodi prodavali na hrvatskom tržištu, prodavači će morati poštovati niz higijenskih standarda, kao što je korištenje hladnjaka za sir. Ako se ti proizvodi izvoze na tržište EU, primjenjuju se stroži standardi, koji se odnose, na primjer, na testiranje životinja, zarazne bolesti i održavanje minimalnih higijenskih standarda.

Pre-članstveni fondovi pokrenuti su od strane EU s ciljem pomoći zemljama kandidatima tijekom njihovih priprema za članstvo. Hrvatska je počela koristiti fondove u listopadu 2004. godine. Pre-članstveni program PHARE (francuski Pologne-Hongrie: pomoć za ekonomsku restrukturaciju) fokusira se na izgradnju institucija kako bi one učinkovito funkcionirale unutar EU i implementirale njezin acquis communautaire, kao i jačanje socijalne i ekonomske kohezije. Novac iz ISPA programa (Instrument za strukturne politike za pre-članstvo) osigurava financijsku podršku u implementaciji zakonodavstva u područjima zaštite okoliša i ulaganja u infrastrukturu, dok SAPARD program (Posebni program pristupanja za poljoprivredu i ruralni razvoj) podržava poljoprivredu i ruralni razvoj.

Prije dvije godine pre-članstveni programi zamijenjeni su jedinstvenim pre-članstvenim instrumentom pod nazivom IPA (Instrument za pomoć pri pristupanju).