Dok vi pijete, oni rade!

Poslove, često ih (primjerice zahtjev za zajam ili neki drugi oblik suradnje sa Svjetskom bankom) odradi sama. No, ‘Svjetska banka sa svojim ‘bench markom’ može biti i te kako korisna. Njezina je velika komparativna prednost u tome što ima neku vrstu povijesti. Sve je probleme, koje Hrvatska ne uspijeva riješiti, već vidjela u nekim drugim zemljama i zna gdje leži rješenje. Dok Hrvatska gleda iz svoje ‘žablje perspektive’, Svjetska nam banka rješenja (doduše, nepopularna) nudi na dlanu, kaže nam izvor, ekonomski je, i u srednjem i u dugom roku, za Hrvatsku dobro. Iako je često bilo oštrih rasprava, s njom je, kaže, bilo ugodno raditi.

Marina Kesner Škreb iz Instituta za financije kaže da o Sanji može reći samo sve najbolje. Odličan stručnjak, dobar čovjek. Poznaju se još od vremena kad je Sanja radila u tadašnjem Zavodu za planiranje. Uvijek je bila velik radnik, temeljita i uporna u svojim istraživanjima. Kaže da je oduvijek imala jasnu sliku što zdrava ekonomija jest i ta je načela uključivala u svoje tekstove i javne nastupe. Uvijek je užitak s njom pričati o ekonomiji i raditi na zajedničkim projektima, kaže Kesner Škreb. Potvrđuje to i Danijela Kuliš, također iz Instituta za financije. Iako s njom nije tako mnogo surađivala, kaže da je vrlo brzo shvatila da je Sanja vrlo stručna i profesionalna, a kao osoba iznimno draga.

Još jedan izvor koji je želio ostati anoniman kaže da je Sanja izvrsna ekonomistica mlade generacije, koja je ekonomiju učila u vrijeme stabilizacijskog programa. Ekonomiju je učila iz inozemne literature i možda zato ima moderan pristup ekonomiji. U Ministarstvu financija zadržala se dovoljno dugo da ‘pokrije’ bivše ministre Božu Prku i Borislava Škeguru, kojemu je jedno vrijeme (kad je tadašnja voditeljica makroekonomske analize i donedavna državna tajnica Martina Dalić otišla na rođendan) bila desna ruka za makroekonomiju i analizu. Čak i kad je napustila Ministarstvo i otišla u Svjetsku banku, s bivšim je kolegama i dalje surađivala na zajedničkim projektima. Naš izvor kaže da je uvijek i prema svima bila izravna, s golemom energijom guranja projekata koji bi dovodili do nužnih reformi. Osoba koja je pomalo u sjeni svih direktora koji su prošetali Uredom Svjetske banke u Zagrebu (mahom su svi stranci) oduvijek je imala više znanja od svih njih zajedno, dajući im neprocjenjive savjete u svakom poslu. Borila se da ‘izgura’ svaki PAL program. Ulažući i više nego što bi se od nje očekivalo, davala je smjernice odgovornima u Ministarstvu financija kako bi se PAL zaključio. Svi su njezini stavovi potkrijepljeni analizama, što znači da nikada ne govori napamet (političari to često rade), tvrdi naš izvor.

Sanja se zalaže za stvarne i konkretne reforme koje dugoročno idu u korist Hrvatskoj. Dobar je primjer, kaže, mirovinska reforma (na čijoj je provedbi radila zajedno sa Zoranom Anušićem), koja će svoje rezultate pokazati tek u budućnosti. Zalagala se za restrukturiranje Hrvatskih željeznica kako bi se mogle smanjiti dotacije iz proračuna… sve što je predlagala, kaže nam izvor, ekonomski je, i u srednjem i u dugom roku, za Hrvatsku dobro. Iako je često bilo oštrih rasprava, s njom je, kaže, bilo ugodno raditi.

Mladen Vedriš misli da je Sanja profesionalna, visokoobrazovana analitičarka ‘s mjerom’. Prednosti su joj poznavanje stanja i onoga što pokreće globalizirani svijet uz istodobnu prilagodbu domaćim odnosima i problemima. Upravo je zato prava osoba na pravom mjestu. Pripada generaciji ekonomista kakvi su Hrvatskoj i te kako potrebni – odlična u komunikaciji s međunarodnim institucijama, pažljivo balansira između njihovih zahtjeva i sposobnosti domaće administracije da im udovolji. Njezin položaj (i rad) kao glavne ekonomistice u jednoj tranzicijskoj zemlji u vrijeme integracija za Hrvatsku je iznimno važan, tvrdi Vedriš.

U vrijeme dok je radila u Ministarstvu financija, kao članice Upravnog vijeća HZMO-a sjeća se i Željko Ivančević, nekadašnje prvo ime HUP-a, danas službeni hrvatski lobist u Bruxellesu. Ivančević kaže da su njezini analitički radovi u to vrijeme bili slični većini mladih ekonomista koji su uglavnom pratili strateške odrednice i politike utjecajnih međunarodnih organizacija poput MMF-a i Svjetske banke. Taj se temelj ogleda i u kasnijem radu, što znači da su liberalne ideje ekonomista svjetskih financijskih institucija bile okvir za sugestije vladama u tranziciji, pa i Hrvatskoj. No, osim na početku, kad je na takvom valu obavljena privatizacija banaka s dvojbenim učincima, utjecaj takve vrste savjeta poslije je kod nas imao ograničene dojmete, za razliku od ostalih zemalja u tranziciji. To se pokazalo lošim i to je bio jedan od razloga kašnjenja u prilagodbama EU. Ono što Sanja Mađarević-Šujster sada promovira novi je pokušaj da se Vlada napokon suoči s problemima i reformama koje je dosad izbjegavala, kaže Ivančević.

Ako je Vlada pažljivo iščitavala njezin posljednji uradak, mogla je naći i pokoju pohvalu na svoj račun. Primjerice, kako je Hrvatska, zahvaljujući pravodobnoj intervenciji monetarne i fiskalne politike, uspjela smanjiti prijenos globalnih šokova. Pohvalila je i rebalans ovogodišnjeg proračuna u kojemu će, unatoč podmirenju dugova u zdravstvu i subvencija za struju, ostati mjesta i za dodatno stezanje deficita. Uz upozorenje – bez strukturnih reformi (okrupnijanje poljoprivrednog zemljišta, smanjivanje potpora) sve će to imati samo kratkotrajne učinke.