JEDNOSTAVNIJE

Milijuna eura na mjesec. S takvim trendom promijenila se i struktura duga: udjel države smanjen je s 22,8 na 21,2 posto, kao i udjel banaka s 35 na 27,4 posto. Poduzeća su istražila na prvo mjesto, s 32,4 posto na 39,9 posto udjela u ukupnom inozemnom dugu.

Na proizvodnoj strani nema tako velikih brojki, ali porasta ipak ima. Rasla je bruto dodana vrijednost u industrijskoj proizvodnji, financijskom posredovanju, poslovanju s nekretninama te kod trgovine na veliko i malo. Pri tome je, tvrdi Bešošević-Matić, rast industrijske proizvodnje bio izrazito visok u odnosu na prethodnih pet godina, točnije, 2,2 puta veći od njihovog prosjeka. Upravo je rast industrijske proizvodnje i trgovine na veliko i malo najviše utjecao na ubrzavanje dinamike rasta BDP-a. Istodobno, najveće usporavanje dinamike rasta zabilježeno je kod građevinarstva.

Jesu li s boljim poslovnim rezultatima i življom poslovnom aktivnošću profitirali i zaposleni?

Uz rekordno nisku prosječnu stopu registrirane nezaposlenosti u 2007. (14,8 posto) i anketne nezaposlenosti (9,6 posto), nastavio se i višegodišnji trend rasta prosječnih bruto i neto plaća. Prosječna mjesečna neto plaća bila je 4.792 kune – 234 kune ili 4,2 posto veća nego godinu prije.

Analitičar Žarko Primorac kaže da je čak i u tako dobroj godini kakva je bila 2007. ipak prevladalo više loših nego dobrih poslovnih poticaja. Dobro je to što je industrijska proizvodnja rasla jednako brzo kao i BDP. Uz visoke investicije i plaće su solidno rasle, a država je uspjela manjak u proračunu držati pod kontrolom. No, nismo uspjeli zauzdati inozemni dug, koji je potkraj godine dosegnuo 33 milijarde eura. Zbog još uvijek velike sklonosti uvozu, manjak je u vanjskotrgovinskoj razmjeni lani bio 9,8 milijardi eura, a minus na tekućem računu platne bilance dosegnuo je 8,5 posto BDP-a. U posljednjih deset godina samo je u dva navrata zabilježeno međugodišnje smanjenje deficitu u razmjeni s inozemstvom, posljednji put 2004. godine. Vrijednost je uvoza i dalje 2,1 puta veća od vrijednosti izvoza.

Analitičar SSH-a Mario Švigir kaže da je veći dio prošle godine bio pošteđen i stvarnih i psiholoških utjecaja inflacije na potrošnju i investicije. To se vidi i u pokazateljima dobiti, koja je u 84 tisuće tvrtki, u kojima radi 60 posto zaposlenih, 24 posto veća nego preklani. Zbog uvođenja eura u Sloveniji i daljnjeg rasta domaćih tržišnih utakmica s dolascima novih (inozemnih) distributera u zemlju potrošači su veći dio kupnje obavljali u Hrvatskoj. Ipak, dio poduzetnika je i lani prostor za daljnji organski rast tražio akvizicijama u regiji.

TOP 10 dobiti u odnosu na prihode:

1. SOL MELIA HRVATSKA d.o.o., Rovinj – 92,1%

2. SN HOLDING d.d., Zagreb – 88,3%

3. AUCTOR d.o.o., Zagreb – 77,4%

4. RAFFEISEN INVEST d.o.o., Zagreb – 70,7%

5. ADRI GRUPA d.d., Rovinj – 69,0%

6. TVORNICA DUHANA ZAGREB d.d., Zagreb – 63,9%

7. SUPER SPORT KLASIONICA d.o.o., Zagreb – 58,8%

8. ŠTEDBANKA d.d., Zagreb – 56,7%

9. PBZ INVEST d.o.o., Zagreb – 55,7%

10. ZAGREBAČKE OTPADNE VODE d.o.o., Zagreb – 50,5%

TOP 10 dobiti u odnosu na imovinu:

1. SOL MELIA HRVATSKA d.o.o., Rovinj – 94,4%

2. PBZ INVEST d.o.o., Zagreb – 87,1%

3. NEW YORKER d.o.o., Zagreb – 84,6%

4. MACK d.o.o., Rijeka – 82,5%

5. SUPER SPORT KLASIONICA d.o.o., Zagreb – 76,3%

6. FERRERO d.o.o., Zagreb – 67,7%

7. PITTARELLO EAST d.o.o., Pula – 65,3%

8. RAFFEISEN INVEST d.o.o., Zagreb – 65,1%

9. ZB INVEST d.o.o., Zagreb – 64,0%

10. Sika Croatia d.o.o., Lučko – 63,9%