Svjetska banka objavila indikatore upravljanja za 212 država

Prema kontroli korupcije Hrvatska je između Turske i Ruande, prema vladavini zakona između Belizea i Šri Lanke, a prema kvaliteti javne uprave između Grčke i Latvije. To je znatno ispod ocjena razvijenih članica EU.

Svjetska banka objavila je najnovije izdanje Svjetskih indikatora upravljanja (Worldwide Governance Indicators) za 212 država i teritorija. Indikatori mjere šest aspekata upravljanja pojedinom državom: utjecaj i odgovornost, političku stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma, efikasnost državne uprave, regulatornu kvalitetu, vladavinu prava i kontrolu korupcije.

Hrvatska je najveće ocjene dobila za efikasnost javne uprave (0,54) i političku stabilnost (0,52), a u tim kategorijama zabilježen je i velik napredak u proteklim sedam godina. Politička stabilnost i odsustvo nasilja ukazuje na percepciju o tome kolika je vjerojatnost da će vlasti biti destabilizirana ili srušena neustavnim ili nasilnim sredstvima, uključujući i terorizam. Efikasnost vlade mjeri percepciju kvalitete javnih usluga i neovisnost vlade o političkim pritiscima te kvalitetu donošenja i provođenja vladinih politika.

Najniže ocjene Hrvatska je dobila za kontrolu korupcije (0,01) i vladavinu zakona (0,03). U kategoriji vladavine zakona zabilježeno je jedino pogoršanje ocjene u odnosu na 2000. godinu, dok se nadzor korupcije tek zanemarivio poboljšao. Vladavina zakona mjeri percepciju sigurnosti provođenja zakona ponajprije ugovora, vlasničkih prava, kvalitete rada sudova i policije te vjerojatnost zločina i nasilja.

Kontrola korupcije mjeri percepciju javne moći i sredstava koja se koriste za privatnu korist i uključuje sve oblike, od sitne do korupcije na velikoj razini. Najveći napredak Hrvatska je ostvarila u regulatornoj kvaliteti (0,43) koja mjeri percepciju sposobnosti vlade da donosi i provodi pravila i propise kojima se potiče razvoj privatnog sektora.

U odnosu na ostatak liste, prema kontroli korupcije nalazimo se između Turske (0,04) i Ruande (-0,09), prema vladavini zakona između Belizea (0,02) i Šri Lanke (0,06), a prema kvaliteti javne uprave između Grčke (0,48) i Latvije (0,55). To je znatno ispod ocjena razvijenih članica EU poput Austrije koja u šest kategorija ima ocjene od 1,2 do 2,02.

Od država u susjedstvu, najbolje ocjene ima Slovenija (korupcija 0,90, vladavina zakona 0,84, regulatorna kvaliteta 0,81, efikasnost vlade 1,08, politička stabilnost 1,01) i Mađarska (utjecaj i odgovornost 1,10) dok su najlošije ocijenjene Crna Gora (korupcija -0,44), Srbija (vladavina zakona -0,57, regulatorna kvaliteta -0,34, politička stabilnost -0,77) te BiH (efikasnost vlade -0,80, utjecaj i odgovornost 0,14). Utjecaj i odgovornost mjeri percepciju slobode građana da biraju svoju vlast, slobodu izražavanja, organiziranja te medijske slobode. Ukupno su u toj kategoriji najbolje ocijenjene Danska (1,57) i Švicarska (1,56), a najlošije Sjeverna Koreja (-2,31). Najefikasniju državnu upravu ima Singapur (2,41), a najneefikasniju Somalija (-2,35). U kontroli korupcije najbolji je Island (2,60), a najkorumpiranijom zemljom ocijenjena je Sjeverna Koreja (-1,69).

Na svaku ocjenu najviše utječu različiti izvori. Na ocjenu političke stabilnosti najveći utjecaj imaju javno dostupne informacije iz komercijalnih izvora, a na utjecaj i odgovornost mišljenje nevladinih organizacija.