Kompanije

Zastupajući velike i priznate svjetske tvrtke, Tehnomobil uspješno drži korak s trendovima i novitetima na svjetskom tržištu.

Tehnomobil, društvo s ograničenom odgovornošću, osnovano je 1990. godine i specijalizirano je za projektiranje, dobavu, instaliranje i puštanje u rad sustava tehničke zaštite. Vlastiti inženjerski razvojno-projektni tim projektira i realizira profesionalne sustave tehničke zaštite u području: videonadzora; detekcije, dojave i gašenja požara; plinodobe; protuprovalne zaštite; kontrole i autorizacije pristupa te centralnog nadzora i upravljanja.

Stručni tim od 80 stalno zapošlenih djelatnika svojim je znanjem i iskustvom jamstvo sigurnosti štićenih objekata. Zastupajući velike i priznate svjetske tvrtke kao što su Siemens Building Technologies, Novar, Primion, Sony Business Europe, Milestone Systems, Bewator, Risco, Dallmeier, Duran Electronica, IFS i mnoge druge, Tehnomobil d.o.o. uspješno drži korak s trendovima i novitetima na svjetskom tržištu.

Tehnomobil d.o.o. potpisuje realizaciju brojnih složenih projekata tehničke zaštite u Hrvatskoj. U korisnike usluga tvrtke ubrajaju se najveće hrvatske tvrtke i najvažnije institucije, među kojima su i Dalekovod, HT-Hrvatske telekomunikacije, HEP-Hrvatska elektroprivreda, PBZ-Privredna banka Zagreb, Ericsson Nikola Tesla, Pliva, Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb, Lavčević, Tehnika, Agram grupa i mnogi drugi.

Pozitivno za Ljubas i njegovu ekipu, HFP i Ministarstvo financija ne usuđuju se RIZ-u isplatiti novac. Uspjeh li Ljubas, past će cijela dokapitalizacija i HFP će morati zatražiti povrat novca za koji se boji da će ga RIZ u međuvremenu potrošiti i da se neće imati odakle naplatiti. Upravo se taj strah može iščitati iz ovotjednoga posljednjeg dogovora RIZ-a, Ministarstva financija i HFP-a. HFP od Uprave RIZ-a traži očitovanje o namjeni za koju će iskoristiti novac iz dokapitalizacije i zapravo zahtijeva da RIZ sačuva vrijednost tog novca do okončanja sudskih sporova. Iz toga se može iščitati da u toj priči nitko nikomu pretjerano ne vjeruje. Takav zahtjev ‘ispovirao’ je sâm financijski direktor Bjelić tvrdeći da će se novac odmah potrošiti čim stigne u RIZ, a HFP-ov je grijeh u tome što prije odluke o dokapitalizaciji, izgleda, uopće nije podrobno ispitao financijsko zdravlje tvrtke koju dokapitalizira.

Atmosfera oko RIZ-a toliko je užarena da radnici tvrtke s parolama ‘mi smo prevareni’ i ‘korupciji nikad kraja’ prosvjedima traže natrag svoj novac, dodajući zahtjev da se tvrtka privatizira prema modelu radničkog dioničarstva. Njihovim prosvjedima pridružuje se i direktor Darko Cvjetko, koji je prije HFP-ove akcije bio najveći pojedinačni dioničar. Radnici istodobno traže njegovu smjenu, a sindikalni povjerenik Ćučuk kaže da žele imati tročlanu upravu sastavljenu od financijskog direktora Milić Bjelića, aktualne Cvjetkove zamjenice Zore Barać, za koju kaže da je u upravljanju poduzećem marginalizirana, i trećeg menadžera koji bi u tvrtku došao izvana. Cvjetku, koji dugo vodi RIZ i zapravo u rukama drži cjelokupno njegovo poslovanje, budući da ima brojne kontakte po svijetu i osigurava izvozne ugovore, radnici zamjeraju šuromanje s Ljubasom, za kojeg duboko vjeruju da želi preuzeti tvrtku, ugasiti proizvodnju i na atraktivnim nekretninama RIZ-a nedaleko od zagrebačkog centra sagraditi stanove u već najavljenom projektu Biser maksimirske šume. Radnici se ne bune protiv preseljenja, čak ga podupiru, ali žele se preseliti, a ne nestati s tržišta.

Svi se igrači u priči, zaklinju u očuvanju proizvodnje, slažu da novac koji RIZ još nije dobio nedvojbeno pripada kompaniji, a prava se bitka vodi za to tko će kontrolirati trošenje novca. Iz dostupnih financijskih i tržišnih informacija o RIZ-u, ako nema dugova za koje nitko drugi osim direktora Cvjetka ne zna, može se zaključiti da tvrtka i nije u tako nepovoljnoj situaciji, a i potencijal te proizvodnje vrlo je zanimljiv. Za ovu godinu RIZ ima ugovorene poslove vrijedne ukupno 114 milijuna kuna, što potvrđuje i financijski direktor Bjelić, što je 17-postotno povećanje u odnosu na lanjski prihod. Lanjski uspjeh RIZ može zahvaliti ugovoru s HEP-om vrijednim 28 milijuna kuna i izvozu digitalnih odašiljača, pri čemu je najvredniji dugoročni ugovor s britanskom javnom televizijom BBC koji se proteže na iduće tri godine. U Hrvatskoj treba zamijeniti 1,9 milijuna starih brojila novim digitalnim, što je za RIZ velika poslovna prilika, a ključni mu je potencijalni kupac HEP. RIZ-ova tehnologija koju je sâm razvio, primjenjiva je na plinomjere i vodomjere, i tu je riječ o vrlo potentnom biznisu. RIZ je jedan od najvećih svjetskih proizvođača radijskih odašiljača, a glavni mu je konkurent u Europi francuska tvrtka Thomson.

Prema dosta pouzdanim informacijama akumulirani je nepokriveni gubitak RIZ-a iz gubitaka godina 2005. i 2006. 22,8 milijuna kuna. Aktualni su gubici iz poslovanja otprilike 45 milijuna kuna, ali samo se 12 milijuna odnosi na dugovanja dobavljačima. No to nije nešto što kompanija ne bi mogla servisirati jer u vlasništvu ima 120 milijuna kuna vrijedno zemljište čija je trenutačna vrijednost u bilanci 40 milijuna kuna. Neke od tih parcela nisu upisane u katastar, no RIZ-ov menadžment nije se ni potrudio. Mnogo više energije troši u otvorenom ratu s Ministarstvom financija u vezi s povratom 88 milijuna kuna koje će tvrtka kad-tad morati dobiti, a mnogo je manje ulaže u opstanak RIZ-a, kojem se ništa strašno ne bi trebalo dogoditi čak i ako još neko vrijeme pričeka povrat novca.