Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u svibnju bila manja 2,1%, a to je njezino prvo, nakon lipnja 2006., zabilježeno smanjenje. To se očekivalo s obzirom na osjetno višu prošlogodišnju bazu. Tako je, primjerice, ovogodišnji svibanj imao dva radna dana manje, a i spajanje neradnih dana s vikendima vrlo je vjerojatno pridonijelo smanjenju proizvodnje na godišnjoj razini. Prema NKD-u preradivački sektor, najvažniji segment industrije zabilježio je i najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini, od 3,6%. Međutim, negativna kretanja u ostalim djelatnostima donekle su ublažila rast proizvodnje u skupini djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, koji je bio 8,4% na godišnjoj razini. U prvih pet ovogodišnjih mjeseci industrijska je proizvodnja bila viša 3,6% u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Rast proizvodnje u industriji ove godine mogao bi biti niži u odnosu na 2007. (5,6%) i iznositi otprilike četiri posto. Nepovoljnije vanjsko okruženje, po najprije usporavanje gospodarskog rasta u zemljama EU, i sporiji rast domaće potrošnje mogli bi biti neki od čimbenika koji će najviše utjecati na usporavanje rasta industrijske proizvodnje.
U svibnju je zabilježen nastavak povoljnih kretanja na domaćem tržištu rada. Tako je smanjenje nezaposlenosti na mjesečnoj razini rezultat povoljnih sezonskih kretanja u gospodarstvu, što je rezultiralo otvaranjem novih radnih mjesta. Posljednji podaci HZZ-a za svibanj bilježe 232.768 nezaposlenih osoba. Stopa registrirane nezaposlenosti za svibanj također bilježi pad i iznosi 13,2%. Na mjesečnoj razini navedeni je pokazatelj manji 0,7, a na godišnjoj razini 2,1 postotni bod.
U usporedbi s krajem travnja ukupan broj nezaposlenih bio je manji 12.437 ili 5,1%, a na godišnjoj je razini broj nezaposlenih smanjen za 30.589 ili 11,6%. Također, na godišnjoj razini već deseti mjesec zaredom bilježimo relativno smanjenje broja nezaposlenih osoba dvoznamenkatim stopama.
Broj upita prošlog je tijedna lagano pao (-5%), što je očekivano za razdoblje početka godišnjih odmora i smanjivanja obujma posla. Nije se, međutim, smanjio broj upita iz inozemstva, posebno Italije (1%), Njemačke (7%), Češke (12%) i Poljske (8%). Očekujemo lagano smanjivanje domaćih broja upita zbog godišnjih odmora.
Ilirika je otvorila još jednu poslovnicu u sklopu Financijskog centra Karlovačke banke, podružnice Split, na Poljani Kneza Trpimira 4 i 5, u kojoj se mogu kupiti i prodati udjeli u otvorenim investicijskim fondovima u Republici Hrvatskoj i doznati sve o Ilirikinom Ilirika-on.net online brokeru – internetskom načinu stjecanja ili prodaje dijonica. To je već uz riječku druga takva poslovnica, a očekuje se i otvaranje poslovnice u Zagrebu, Puli, Šibeniku, Kutini, Osijeku, Pločama te još jedne u Rijeci.
Kraš je ovogodišnji dobitnik nagrade Regionalni biznis partner 2008. kao najbolja kompanija iz Hrvatske. Izbor za tu godišnju nagradu organizira se u Srbiji da bi se istaknule kompanije koje se u svom poslovanju vode visokim profesionalnim standardima. Konačnu odluku o dodjeli nagrade donosi posebna komisija, i to na temelju ocjena poslovnih partnera i neovisnih istraživanja. Nagradu Regionalni biznis partner 2008. Krašu će se dodijeliti na prigodnoj svečanosti 25. lipnja u hotelu Continental Beograd.
Philip Morris Zagreb d.o.o. za nekoliko će mjeseci na hrvatsko tržište izbaciti prvi međunarodni brend cigareta koji je razvrstan u skupinu B, jednu od niže oporezovanih skupina cigareta, u kojoj su dosad bile isključivo domaće robne marke. Nove će se cigarete proizvoditi u Europskoj uniji, u najsuvremenijim proizvodnim pogonima tvrtke Philip Morris Polska u Krakovu, a na hrvatskom će tržištu biti dostupne u dvije varijante.
Wine&Gastro akademija je u saradnji sa splitskom opleotekom Uje osnovala tvrtku Laboratorij okusa čiji je cilj povezati autohtone hrvatske proizvode i vrhunski dizajn i na taj način kreirati jedinstvene poslovne darove. Laboratorij okusa predstavljen je prošlog tjedna u prostorijama Wine&Gastro akademije u Kaptol centru u Zagrebu.
Osnivačka i izborna skupština Hrvatskog društva lobista u utorak je izabrala članove u svoja radna tijela i oformila HDL kao nepolitičku, profesionalnu i neprofitnu organizaciju. Na skupštini su prihvaćeni statut i etički kodeks društva te izabrano vodstvo udruge. Predsjednik je postao Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova i neovisni politički analitičar, a njegovim zamjenicima imenovani su Iva Biondić, Marijan Kostrenčić i Jasminko Umičević. Niz uglednih imena činit će Nadzorni odbor društva – riječ je o Franji Greguriću, Miomiru Žužulu, Josipu Paladinu, Davoru Šternu i Romanu Bolkoviću, a u Upravnom će odboru sjediti Mate Granić, Iva Biondić, Marijan Kostrenčić, Jasminko Umičević, Bernard Jakelić, Danijela Prskalo, Mate Kalajžić i Dubravko Miholić.
HDL je tim činom postao prva strukovna udruga u Hrvatskoj, ali i u Jugoistočnoj Europi, koja okuplja profesionalne lobiste kao i one koji se time bave povremeno ili se time namjeravaju baviti. Prihvaćeni etički kodeks, koji je u svom govoru Granić naglasio kao osnovni preduvjet sudjelovanja osobe u radu društva, osmišljen je u skladu s najvišim europskim standardima (riječ je o kodeksima institucija EU i Društva stručnjaka za europske poslove) i obvezujući je za svakog člana.
Kao ciljeve svog rada HDL navodi promoviranje lobiranja kao legalne i legitimne struke, zalaganje za zakonsku regulaciju tog područja u Hrvatskoj, što će postići organizacijom predavanja, seminara, studijskih putovanja i simpozija kojima će namjera biti podizanje razine svijesti o važnosti sustavnog lobiranja, ali i nužnosti profesionalizacije tog, zasad još mutnog, posla.
