Bum leasinga: Nova era u financijskom poslovanju

U jednom od najprofitabilnijih sektora – financijskom, banke su i dalje najjači i najveći igrači. No, 2007. obilježio je snažan proboj ‘lizingaša’ kakav se nije dogodio od 2002. i 2003. kada je leasing počeo agresivno rasti zbog prelijevanja kredita u leasing kuće (pod kapom istih vlasnika). S obzirom na to da je lani HNB još zaoštrio mjere monetarne politike koja bankama ograničava zaduživanje u inozemstvu, leasing je ponovno uzletio. Naime, HNB nema kontrolu nad tim sektorom, a Hanfa kao nadzornik kontrolira samo pravilnost poslovanja (napokon je donesen i Zakon o leasingu), ali ne i posljedice zaduživanja za cjelokupno gospodarstvo. HNB je tek u drugoj polovini godine mjeru ograničenja rasta plasmana na 12 posto proširio na leasing i kartične kuće vlasnički povezane s bankama.

Među prvim tisuću smjestilo se 25 banaka, 15 osiguravatelja i 22 financijska posrednika, među kojima je 18 ‘lizingaša’. Osim pet najvećih (Hypo, Raiffeisen, S-leasing, Uni-credit i VB leasing), većina se ostalih leasing društava smjestila među prvih 300 do 400 kompanija.

No, leasing kuće ne priznaju da su rast temeljile samo na selidbi klijenata iz banaka. U Hypo leasingu, koji je s 15. mjestu u 2006. lani skočio na šesto mjesto (odmah iza najjače, Zagrebačke banke) kažu da je rast prije svega rezultat porasta financiranja nekretnina, plovila i vozila, uvođenja novoga poslovnog sustava Oraclea, i, ponajviše, ‘selidbe’ Hypo Alpe-Adria grupe u vlasništvo Bayerische Landes Banka. Lani su, u odnosu na 2006., za gotovo 100 milijuna eura povećali volumen financiranja, na ukupno 652 milijuna eura. Doduše, mjereno volumenom financiranja, društvo je lani smanjilo svoj tržišni udjel, s 36,85 posto na 33,7 posto, ali i dalje je vodeće na tržištu.

U Hypu tvrde da je razlog rasta i sve veće zanimanje za kupnju vozila na leasing. Zato procjenjuju da era leasinga tek počinje. Naime, to mlado tržište kod nas postoji tek 10-ak godina. Hrvatska prilično sporo prihvaća trendove koji su odavno prihvaćeni u zapadnoeuropskim zemljama. Riječ je, kažu, o trendu koji je u svijetu najčešće korišteni model financiranja kupnje gospodarskih, osobnih vozila, plovila i nekretnina. Hypo odlično surađuje s javnim poduzećima koja sve više koriste usluge leasinga, a već svaki peti Hrvat novo vozilo uzima na leasing. Lani je počeo suradnju s nekoliko javnih poduzeća i gradova s kojima će financirati gradnju vrtića, škola i sportskih dvorana. Iako je ukupni prihod lani strelovito porastao, čak 88 posto, brutto dobit je pala 44 posto, na 31 milijuna kuna.

Prema Hanfinim podacima ukupni su gubici svih leasing društava oko 65 milijuna kuna, dobit je 95 milijuna, što znači da je cijeli sektor u mršavom plusu 30 milijuna kuna. No, ukupna je aktiva leasing društava premašila 30 milijardi kuna (12 posto više nego 2006.). I u operativnom i u financijskom leasingu oko polovine posla odnosi se na nabavu vozila.

Dok leasing kuće velikim koracima osvaja financijsko tržište (i mjesta na ljestvici), među financijsašima najčešće napreduju osiguravajuća društva. Najbolje, 12. mjesto drži domaća Croatia osiguranje, ali i ono je u odnosu na 2006. godinu pala za jedno mjesto. U godinu dana ukupni su prihodi pogurali osam posto, na ukupno 3,5 milijarde kuna. Dobit je rasla više – 10 posto, dosegnuvši 138 milijuna kuna. Sve do 80. pozicije, koju drži Allianz, nema nijedne osiguravajuće kuće, ali Allianz se, u odnosu na godinu prije, na ljestvici popeo sedam mjesta, iako mu je dobit pala 11,5 posto. Treći je Euroherc, koji je takođe pao, i to za pet mjesta, i sada je 90. No, dobit je rasla i lani. S 12,6 posto rasta premašila je 61,4 milijuna kuna.

Najbolje su pozicije, očekivano, zauzele banke, ‘ispromiješane’ s leasing kućama. Peto mjesto drži najveća (ne samo) među bankama – Zagrebačka. S rastom od 25 posto ukupni su prihodi dosegnuli 5,5 milijardi kuna. No lani je još više rasla dobit – 29,4 posto, premašivši 1,4 milijarde kuna. U Zabi kažu da je to rezultat rasta poslovanja u svim segmentima, kreditima, štednji, ponudi novih usluga. Doboj poziciji pripomogla je i dokapitalizacija. Kapital i rezerve sada su 11,5 milijardi kuna (68 posto više nego 2006.), uz visoku adekvatnost kapitala od 19,8 posto. Na osmom je mjestu druga banka po veličini, PBZ. Uz nešto manji rast od Zabinog, ukupni su prihodi premašili 4,4 milijarde kuna, dok je s 10-postotnim rastom dobit za 200-tinjak milijuna kuna manja od dobiti najvećeg konkurenta, 1,2 milijarde kuna. Dvije banke u vlasništvu austrijskoga kapitala, Erste&Steiermärkische i Raiffeisen banka na ljestvici su jedna iza druge. Petnaesta Erste u godinu je dana napredovala za pet mjesta, povećavši i ukupan prihod i dobit. Dobit je rasla rekordnih 50 posto, na 754 milijuna kuna. Unatoč smanjenju dobiti i to za 10 posto (57 milijuna kuna) i Raiffeisen banka se na ljestvici popela, i to za četiri mjesta. Société Générale, koji je lani preuzeo Splitsku banku, na 36. je mjestu. Već je prošle godine pokazao da kani agresivno rasti – dobit je porasla 80 posto, na 367 milijuna kuna. Dok je Hypo leasing odličan, šesti, Hypo banka je zauzela 40. mjesto. To je 11 mjesta bolje nego 2006. iako je lani (zbog problema s čišćenjem bilance) dobit bila dva posto (3,5 milijuna kuna) manja. Najjača domaća banka HPB u godinu je dana napredovala samo dva mjesta. Iako je ukupni prihod rastao (25 posto, na 1,3 milijarde kuna), dobit je, zbog širenja biznisa (u nedostatku kapitala, sa skromnim sredstvima) pala za 46 milijuna kuna.

Među prvih 100, osim najjačeg Hypo leasinga, ušlo je još nekoliko ‘lizingaša’. Na 55. mjestu Raiffeisen leasing, koji poslovanje ponajviše temelji na financiranju vozila. S rastom dobiti od 20 posto (42 milijuna kuna) u odnosu na godinu prije poboljšao se za osam mjesta. Na 57. mjestu Erste&Steiermärkische S-leasing, koji je skočio za 11 mjesta poboljšavši dobit za 19 posto (18 milijuna kuna). No najviše je napredovao Unicredit leasing, koji je s preklanjskog 146. mjesta skočio do 73. pozicije, poboljšavši ukupni prihod čak 115 posto. U Unicreditu kažu da je to rezultat spajanja s Locatom i HVB leasingom, ali i ugovora sa Zagrebačkim holdingom o financiranju 70 niskopodnih tramvaja. Taj ugovor vrijedan je 158 milijuna eura.

Upravo na opasnosti rasta ‘lizingaša’ upozorava financijski analitičar Žarko Primorac. Ukupna je vrijednost ugovora premašila težinu aktive samih društava, a stanovništvo je sve izloženije zaduženju zbog nabave automobila. Taj sektor postaje sve riskantniji. Zbog rasta cijene nafte automobili postaju sve veći trošak i treba paziti da se na tom dijelu tržišta ne bi javila krizna situacija, upozorava Primorac.

Iako je lani ponajviše bujao leasing, i najrazvijeniji dio tržišta, onaj bankarski, rastao je solidnih 12 posto. To je sporije nego prethodnih godina, ali u uvjetima oštro ograničenja rasta plasmana (posredno i aktive) banke su i lani bile iznimno profitabilne – svojim su vlasnicima donijele, u prosjeku, 20 posto više profita. To, doduše, kontraindicira sa slabim rastom aktive. No Primorac kaže da su banke uspješno diverzificirale svoje portfelje proizvoda i ‘bacile’ se na poslove koje donose veću zaradu, poput platnog prometa, kartičnih proizvoda, investicijskog poslovanja. To su posebno dobro odradile velike banke, koje su ‘pokupile’ oko 90 posto ukupne dobiti sektora, kaže Primorac. Ono na što su banke, u pomalo kriznim vremenima koja su se najavila već u posljednjem tromjesečju prošle godine, najviše pazile, jest kontrola troškova. Njima sada upravljaju mnogo opreznije. Naime, kako rastu rizici (porast inflacije i kamata), kojima je posebno izloženo stanovništvo, banke su morale povećati rezerviranja za potencijalne probleme. Prošlu su godinu, zbog povećanih zahtjeva HNB-a, obilježile dokapitalizacije banaka, koje također pridonose sigurnosti sustava.