Najveći maloprodajni lanci

Trgovci robom široke potrošnje većinom su zabilježili pristojan rast na krilima rasta potrošnje. Pad kupovne moći u ovoj godini najveće će kompanije motivirati na agresivniji pristup akvizicijama, a manje na lakši pristanak na prodaju.

U ukupnom zbroju prihoda 1000 najvećih hrvatskih tvrtki puna četvrtina odnosi se na prihode ostvarene u tvrtkama registriranim za trgovinu. Snaga trgovine još se bolje može ilustrirati podatkom da je to jednak udjel koji prema prihodima u 1000 najvećih zajedno ostvaruju financijska industrija, građevinarstvo i proizvodnja hrane i pića.

Lako je pretpostaviti da će udjel prihoda trgovine među najvećim hrvatskim kompanijama u idućim godinama i dalje rasti i to vjerojatno visokim stopama. Također, ne treba očekivati da će na listi 1000 najvećih još dugo godina ostati iste tvrtke iz sektora trgovine, već da će dobar dio imena koja su sada na njoj za koju godinu s nje nestati, a da će se vrlo brzo pojaviti nova.

Sektor trgovine u ukupnom gospodarstvu sada sudjeluje u drugačijim omjerima nego na listi 1000 najvećih. Primjerice, od svih registriranih tvrtki u Hrvatskoj trgovinom se bavi njih 45 posto, dok je brojčana zastupljenost trgovine među 1000 najvećih 30 posto. Prema prihodima u ukupnom gospodarstvu trgovina sudjeluje s 11 posto, a među 1000 najvećih s 25,3 posto. Iz tih se podataka vidi da je trgovina u Hrvatskoj još uvijek vrlo usitnjena te da proces konsolidacije i okupljanja još nije daleko odmaknuo. Štoviše, tijekom 2007. neki su procesi i usporeni.

Prije svega, 2007. je prva nakon duljeg niza godina u kojoj nije bilo ni jednoga većeg spajanja ili preuzimanja u sektoru trgovine u Hrvatskoj. Najveće preuzimanje napravio je Mercator-H, koji je u svoje okrilje dobio požeški Presoflex, a s kojim je dobio 560 milijuna kuna prihoda više. No, s obzirom na to da Presoflex tijekom 2007. godine još nije bio integriran u poslovanje Mercatora-H, to se preuzimanje nije odrazilo na poziciju Mercatora-H na ljestvici najvećih. Štoviše, iako je imao rast prihoda od 7,8 posto, Mercator-H je na ukupnoj ljestvici izgubio četiri mjesta i spustio se na 28. poziciju. Da su prihodi Mercatora-H i Presoflexa za 2007. godinu zbrojeni, Mercator-H bi bio na 18. mjestu liste 1000 najvećih.

Vrijedi zabilježiti da je skok s 144. na 118. mjesto na ljestvici, odnosno s 553 na 766 milijuna kuna prihoda, napravila zagrebačka Dinova-Diona i to upravo zahvaljujući tome što su u međuvremenu u njen sastav ušle dvije manje tvrtke, Gavrilović trgovina i Merkur Rab, koje su, iako vlasnički već nekoliko godina povezane, do kraja 2006. djelovale samostalno. Rast prihoda najvećih trgovaca tako je generiran prije svega organskim rastom, čemu je pomoglo to što je u 2007. godini realan rast prometa u trgovini na malo rastao znatnih 5,3 posto (nasuprot 2,1 posto u 2006. godini).

Najveća hrvatska kompanija u sektoru trgovine, ujedno druga prema visini prihoda na listi najvećih, Konzum, većim se dijelom prošle godine fokusirao na pokušaj preuzimanja turskoga maloprodajnog lanca Migrosa, što je preusmjerilo njegove snage s traženja dobrih akvizicija u zemlji. A s obzirom na to da Konzum još ni izbliža nije dosegao svoje limite rasta, kako s aspekta dozvoljenog u smislu zaštite tržišnog natjecanja, tako i s aspekta ambicija i planova Konzuma da se definitivno učvrsti kao najjači maloprodajni i veleprodajni lanac roba široke potrošnje u Hrvatskoj, prošlogodišnji rast prihoda od 11,8 posto, odnosno s 9,7 na 10,9 milijardi kuna, nije iznos koji bi impresionirao.

S druge, pak, strane, Konzum je natjecanjem za kupnju Migrosa lani pokazao da njegova preuzimačka moć uvelike prelazi granice hrvatskog tržišta, a još više onoga što je unutar granica. Na listi 1000 najvećih nema ni jedne kompanije iz branše koju Konzum ne bi mogao preuzeti. Kada se to dogodi, slika trgovine na toj listi će se bitno promijeniti. A da bi se to moglo dogoditi vrlo brzo, pokazuju i podaci o lanjskom poslovanju najvećih trgovaca u robama široke potrošnje.

Stagnacija prihoda Getroa iz protekle tri godine u 2007. godini preokrenula se u zabrinjavajući pad od 7,1 posto, što je izraženo u kunama 148 milijuna. I dalje treći prema snazi maloprodajni lanac u Hrvatskoj, Getro se na ljestvici 1000 najvećih spustio s 22. na 33. mjesto. Trend poslovanja čini Getro idealnom metom za preuzimače, o čemu se već neko vrijeme nagada. Jasno, još uvijek postoje velike šanse da se Getro redefiniranjem poslovne strategije ponovno vrati među brzouzlazne tvrtke, ali čini se da je scenarij s prodajom tvrtke sve izgledniji. Konzum se u tom scenariju nameće kao najboljniji preuzimač. Ako bi se to dogodilo, Konzum bi s Getroom automatski svoje prihode povećao za iduće dvije milijarde kuna, a svoj udjel na hrvatskom maloprodajnom tržištu s 25,3 na 30 posto. Kad bi se to dogodilo još ove ili iduće godine, Konzum bi samim tim ostao druga prema veličini hrvatska kompanija mjerenom visinom prihoda.

Bez jedne takve akvizicije Konzum bi tijekom ove godine mogao za jedno mjesto pasti na ljestvici najvećih hrvatskih kompanija i svoje lanjsko mjesto ustupiti HEP-u. Naime, pad realnog prometa u trgovini na malo tijekom ove godine (iako je nominalan rast izražen) utjecat će na usporavanje organskog rasta Konzuma u ovoj godini, dok će, s druge strane, poskupljenje struje od 20 posto od 1. srpnja znatno povećati ovogodišnje prihode HEP-a.

I četvrti prema snazi maloprodajni lanac, Billa, tijekom prošle godine ostvario je manje prihoda nego godinu ranije. Prihodi Bille u 2007. godini bili su dva posto manji nego u 2006. godini i iznosili su 1,7 milijardi kuna. To je Billu na listi 1000 najvećih stajalo 11 mjesta te je godinu završila na 43. mjestu, nasuprot 32. godinu ranije.

Napokon, na listu većih maloprodajnih lanaca koji su u 2007. godini ostvarili manje prihode nego godinu ranije, uključio se i križevački KTC. Ta je tvrtka lani ostvarila 1,2 milijarde kuna prihoda, što je jedan posto manje nego u 2006. godini. Pad nije velik, ali je znakovit. Budući da je KTC već godinama na meti većeg broja preuzimača, samo je pitanje vremena koliko će im se dugo još odupirati. Ponude za preuzimanje KTC-a već su odavno pripremili i Konzum i Mercator-H i Billa.

Više od milijardu kuna prihoda među trgovčkim lancima lani je ostvario jedino još Kerum, čiji je rast iznosio sedam posto, a ostvareni prihod 1,18 milijardi kuna. Kerum, koji je na ljestvici 1000 najvećih bio na 71. mjestu, ujedno je na čelu liste onih maloprodajnih lanaca (Tommy, Studenac, Biljemer- kant i Boso) kojima je zajedničko to da su u vlasništvu jedne osobe, da su krenuli od nule prije 15 do 20 godina, da imaju postojan rast te da su njihovi vlasnici još uvijek odlučni u odbijanju kupaca.

Na listi 1000 najvećih tvrtki iz sektora maloprodaje je njih 93, a ukupno su ostvarile blizu 43 milijarde kuna prihoda. No, više od polovice tog iznosa, odnosno blizu 26 milijardi, ostvarilo je samo 15 najvećih trgovaca robom široke potrošnje, pri čemu je 15. od njih, Boso, imao prihod od 456 milijuna kuna. Prostor za daljnje okupljanje u branši iz tih je podataka očit. Još je više prostora za okupljanje u području veleprodaje, gdje je 212 tvrtki ostvarilo ukupno 65,7 milijardi kuna.

No, ono što će u idućim godinama biti ključno obilježje hrvatske trgovine neće se zbivati u segmentu trgovine robom široke potrošnje, već u razvoju specijaliziranih trgovaca tvrtki, koje su i tijekom 2007. godine pokazale skokovit rast.

Tako je M San grupa, specijalizirana za trgovinu elektroničkom robom, svoje prihode uvećala 26 posto te s prihodom od 1,82 milijarde kuna skočila s 47. na 37. mjesto na ljestvici 1000 najvećih. DM-drogerie markt lani je imao rast prihoda od 15,3 posto i prvi put ostvario prihode veće od milijardu kuna. Merkur International rastao je prema stopi od 29,5 posto i prema prihodima se sa 114. popeo na 105. mjesto ljestvice najvećih. Magma je imala rast od 27,3 posto i ostvarila prihod od 839 milijuna kuna.

Tako se može zaključiti da je u sektoru trgovine robom široke potrošnje u 2007. godini nastalo malo zatišje, u kojem su tvrtke većinom zabilježile pristojan rast na krilima rasta potrošnje. Zaustavljanje rasta potrošnje, odnosno pad kupovne moći koji će biti glavno obilježje trgovine u ovoj godini, najveće će kompanije motivirati na agresivnijim pristup akvizicijama, a one manje na lakši pristanak na prodaju.

S odmakom od nekoliko godina, pak, sličan se scenarij može očekivati u segmentu specijaliziranih tvrtki, koje su u 2007. godini mahom rasle prema višim stopama, ali i na bitno nižim razinama od segmenta roba široke potrošnje.