Upravljanje poslovanjem i najviše rasli, Pliva povukla u najvećega gubitnika god

Vipnet je ostvario najveći rast dobiti – 16,7 posto, došavši sasvim blizu T-Mobileu, koji je imao gotovo dvostruko manji rast dobiti (8,9 posto). Snagu HT-a, pak, dobro ocrtava rast dobiti od 8,2 posto. Trendovi ne idu na ruku fiksnim operaterima, osim u još relativno malom segmentu usluga širokopojasnog pristupa internetu, već mobilnim. No, budući da je penetracija mobilne telefonije u Hrvatskoj već jako velika, ne očekuje se znatniji rast toga telekomsektora generalno.

U ukupnim prihodima 1000 najvećih kompanija najveći udjel ima sektor trgovine, iz kojeg dolazi čak četvrtina prihoda. S velikim zaostatkom za vodećom trgovinom slijede financije, građevinarstvo, nafta, naftni derivati i plin te proizvodnja hrane i pića. U ukupnim prihodima s manje od 0,5 posto sudjelovali su sektori zaštitarstva i obrane, rudarstva, vađenja kamena i soli, računalne i podatkovne usluge te istraživanje i razvoj.

Trgovinu je obilježio porast prometa u trgovini na malo najbrže dinamike u posljednjih pet godina. U strukturi prometa, najveći utjecaj na prošlogodišnje ubrzanje dinamike rasta imalo je povećanje prometa kod trgovine na malo motornim gorivima te trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima. Postoje naznake konsolidacije i dovršetka preuzimanja manjih trgovacačkih kuća od strane velikih trgovacačkih lanaca, a očekuju se i nove investicije te novi oblici trgovine.

U prošloj je godini ponovljen trend rasta industrijske proizvodnje, osmu godinu zaredom, s tim da je, ako se pogledaju podaci za posljednjih petnaestak godina, riječ o najbržoj dinamici rasta. Uzrok tome je rekordan rast prerade.

Prehrambeni sektor, koji okuplja mnogo velikih kompanija, 2007. godine zabilježio je rast ukupnog prihoda od 13,4 posto, ali istodobno i pad dobiti od 3,8 posto, što potvrđuje tezu o niskoj profitabilnosti, koja je posebno izražena u nekim segmentima poput mesne i pekarske industrije. Prvo mjesto drži Podravka, s rastom prihoda od 40 posto i gotovo istim tolikim padom dobiti, a slijede mlječni konkurenti Vindija i Dukat, s tim da Vindija bilježi pozitivan trend, a Dukat stagnaciju. Iz koncerna Agrokor najviše je pozicioniran PIK Vrbovec, koji je prošle godine prešao granicu od milijardu kuna prihoda s rastom od 12 posto. Ipak, s obzirom na zasićenost tržišta i slabe regionalne iskorake, analitičari smatraju da će rast prehrambenog sektora biti sve manji.

Energetski je sektor, računajući prosjek svih 12 tvrtki, 5,2 milijuna kuna u plusu. No, čak su tri tvrtke iz HEP-ovog sustava (HEP Proizvodnja, HEP Operator distribucijskih sustava i HEP Operator prijenosnih sustava) preklanjsku dobit uspjele pretvoriti u gubitak – ukupno 280 milijuna kuna. U minusu je i HEP Toplinarstvo, ali to nije novost, jer se gubici iz godine u godinu samo produbljaju. Gubitak od 62,5 milijuna kuna iz 2006. lani se ‘podebljao’ na 103,8 milijuna. Ostalih osam tvrtki u sektoru poslovalo je pozitivno.

Sektor motorna vozila, trgovina i održavanje sudjeluje u ukupnim prihodima 1000 najvećih s 5,26 posto, a obuhvaća 57 tvrtki. Riječ je o autokompanijama i autokućama te trgovcima derivatima, a sektor je ukupno izveo 1,15 milijardi kuna, dok je uveo 10,6 milijardi kuna, što je porast izvoza od 34,6 posto i uvoza 22,4 posto. Najjače tvrtke sektora su OMV Hrvatska, P.Z. Auto, Renault Nissan Hrvatska, Ina-Osijek Petrol te Autozubak. Gubitasi sektora su, kao i u godinu prije, Porsche Inter Auto (4,2 milijuna kuna) i Kuhn-Hrvatska (2,1 milijun kuna), ali obje su tvrtke u 2007. smanjile gubitak. Iako je prošle godine poslovalo s plusom, ove se godine pridružilo gubitašima i poduzeće Eurorent Nisus (599,8 tisuća kuna).

Od 29,6 milijardi kuna, koliko je generiralo osam tvrtki u sektoru nafta, naftni derivati i plin, Ina je zaslužna za nešto više od 80 posto. Nakon Ine najveće prihode ostvario je Eni Croatia B.V. te Crosco naftni servisi. Najveći pad prihoda zabilježio je Inagip, za istraživanje, razradu i proizvodnju ugljikovodika, i to od 36,6 posto, dok je Modibit imao najveći porast prihoda – 105,3 posto te najveći porast dobiti – 541,9 posto. Velik porast dobiti ostvarila su i Maziva Zagreb (292,5 posto), dok su pad dobiti imali Eni Croatia B.V. (63,5 posto) te STSI-integrirani tehnički servisi (26,5 posto). Cijene srove nafta u prošloj godini porasle su 57 posto u odnosu na 2006., a cijene naftnih derivata na hrvatskom su se tržištu povećale 12 do 13 posto i to zbog istovremenog rasta cijena srove nafta i pada dolara, koji je kompenzirao rast cijena derivata koji se prodaju u krunama. Porast cijena derivata izravno je utjecao na porast troškova prometa u kojem naftni derivati sudjeluju s 10 do 20 posto.

U apsolutnom iznosu najveći izvoznici su nafta, naftni derivati i plin s 9,69 milijardi kuna, ali je taj sektor i veliki uvoznik (16,96 milijardi). Naftaše u izvozu slijede brodogradnja (5,65 milijardi kuna, od čega je svaka peta kuna gubitak), proizvodnja hrane (3,6 milijardi kuna), kemijska industrija (3,3 milijardi kuna) te trgovina-veleprodaja (3,25 milijardi kuna). Prema rastu izvoza prvi je sektor nekretnina, s porastom od 697,2 posto, zatim upravljanje i savjetovanje u poslovanju (462,4 posto) te istraživanje i razvoj (120,7 posto). S druge strane, najveći pad izvoza u 2007. zabilježili su financijsko posredovanje – ostalo (60,6 posto), građevinarstvo – završni radovi (51,1 posto) te računalne i podatkovne usluge (38,4 posto).

Tržišna potvrda kvalitete. Remont, marina i charter najveće su tvrtke pod okriljem NCP-a. Potkraj listopada 2004. godine Nautički Centar Prgin dobio je koncesiju nad posrnnim remontnim brodogradilištem u Šibeniku. Goran Prgin, vlasnik NCP-a, tada je preuzeo 220 zaposlenika te krenuo u obnovu i razvoj postojećih odjela i radionica. U samo tri godine tvrtka bilježi rast u svim segmentima, broj ljudi se povećao na 400 zaposlenika, kapaciteti su gotovo posve popunjeni, a prihodi su se od 2004. utrošili.

Pod okriljem NCP-a razvila se i obnovila postojeća NCP – charter tvrtka te najnovija marina na Jadranu NCP – Marina Mandalina. Remont, marina i charter su najveće tvrtke pod okriljem NCP-a, dok su se joint venture tvrtke, s finskim proizvođačem pontona i lukobrana, Marinetek i slovenskom tvrtkom specijaliziranom za uređenje interijera jahti, Aforma marine pokazale uistinu dobrom poslovnom odlukom zbog sve veće potražnje na tržištu. Nautički Centar Prgin je osnovao i tvrtku NCP Marine, specijaliziranu za izgradnju brodova od plastike duljine do 20 m, a luksuzni brod ‘Mondial 54’ jedan je od niza projekata u koje je ugrađeno znanje i iskustvo vršnih stručnjaka projektnog tima tvrtke.

NCP Remont, tvrtka koja ima najveći udio u prihodu grupe, specijalizirala se za pružanje usluga remonta, obnove i preinaka brodova za razonodu, ratnih te komercijalnih brodova a danas preuređuje i održava neke od najvećih i najluksuznijih jahti na svijetu.

NCP Charter danas u svojoj floti broji više od 60 jedrilica i motornih jahti te je po vrijednosti flote prva u Hrvatskoj.

NCP Marina Mandalina raspolaže sa 350 vezova u moru i 50 mjesta za brodove na kopnu, a opremljena je kompletnom infrastrukturom za prihvat brodova i do 80 m duljine.

NCP i danas potražuje i zapošljava kvalitetne kadrove, a pokazatelj uspješnosti i mogućnosti napredovanja u tvrtki jest i to što radna snaga ne dolazi samo iz šibenskog područja već i iz Splita, Zadra, pa čak i Zagreba.

Partnerstvo s američkom tvrtkom Island Global Yachting na projektima megayacht marine i hotelskog kompleksa dodatna je potvrda prepoznate kvalitete i potencijala koje pruža Nautički Centar Prgin.

Sektori koji najviše uvoze su trgovina-veleprodaja (20,81 milijardu kuna), nafta, naftni derivati i plin te motorna vozila, trgovina i održavanje (10,62 milijardi kuna), s tim da je najveći porast uvoza zabilježio sektor upravljanja i savjetovanja u poslovanju (5.994,2 posto), a slijede vodoopskrba i odvodnja (861 posto) te promet – dodatne usluge (224 posto). Pad uvoza najizraženiji je kod zaštitarstva i obrane (93 posto), istraživanja i razvoja (64,7 posto) te sektora računala i uredske opreme (56,3 posto). Građevinarstvo nakon velikog buma prijašnjih godina također bilježi lagano usporavanje rasta prihoda uza znatan pad dobiti od 26 posto. Na takav trend utjecali su i novi uvjeti poslovanja, odnosno stupanje na snagu nove legislative u području građevinarstva.