Propisi

Cijeneći ukupno ostvarenu premiju po grupama, odnosno vrstama osiguranja, u 2007. godini nije bilo većih promjena u strukturi portfelja u odnosu na prethodnu godinu.

Premija životnih osiguranja u odnosu na prethodnu godinu povećana je 34,18 posto. Udjel na tržištu (životno osiguranje) prva tri društva povećao se sa 65,82 posto (2006. godina) na 68,43 posto u 2007. godini. Na čelnim pozicijama su Grawe d.d osiguranje (30,59 posto), Merkur BH (20,40 posto) i Uniqa osiguranje (17,44 posto).

Najveće povećanje premije životnih osiguranja u odnosu na 2006. godinu ostvarili su Triglav BH osiguranje (106,78 posto), Merkur BH (76,21 posto) i BSO (46,49 posto). Premija osiguranja od odgovornosti za motorna vozila u 2007. povećana je 4,49 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali je došlo do smanjenja premije autoodgovornosti u ukupnoj premiji s 47,42 na 44,32 posto. Kod zdravstvenog osiguranja premija je povećana 13,52 posto u odnosu na 2006. godinu. Povećana je i premija osiguranja imovine, skoro 31 posto.

U ukupnoj premijskoj strukturi u Republici Srpskoj čak 95,31 posto (100,2 milijuna KM ili 51,4 milijuna eura) odnosi se na neživotna osiguranja, a svega 4,69 posto (4,9 milijuna KM ili 2,5 milijuna eura) na životna osiguranja. Kod neživotnih osiguranja premija odgovornosti za motorna vozila i dalje je dominantna i u 2007. je bila u RS gotovo nevjerovatnih 74,22 posto.

Najveći udjel u ukupnoj premiji u RS ostvarili su: Bobar osiguranje (20,7 milijuna KM ili 10,6 milijuna eura), Kosig Dunav (19,2 milijuna KM ili 9,8 milijuna eura), Jahorina osiguranje (16,3 milijuna KM ili 8,3 milijuna eura), Nešković osiguranje (11,9 milijuna KM ili 6,1 milijuna eura), Drina osiguranje (11,8 milijuna KM ili šest milijuna eura) te Krajina Kopaonik (7,2 milijuna KM ili 3,7 milijuna eura), Krajina osiguranje (6,8 milijuna KM ili 3,4 milijuna eura), Brčko-Gas osiguranje (5,9 milijuna KM ili tri milijuna eura), Grawe a.d. Banjaluka (4,9 milijuna KM ili 2,5 milijuna eura) i na posljednjem mjestu je ‘prinova’ Aura osiguranje sa 67.112 KM ostvarene premije.

Mada su prognoze uvijek nepouzdane, ipak se na osnovi pokazatelja o kretanju premije u razdoblju od 2004. do 2007. godine može očekivati da će u 2010. godini ostvarena premija u BiH biti oko 557 milijuna KM ili oko 285,6 milijuna eura (procjena švicarskog reosiguravatelja Swiss Rea). Premija u FBiH procjenjuje se na 406,5 milijuna KM. Vodeći dvojac trebao bi biti Sarajevo osiguranje i Bosna-Sunce osiguranje (BSO), a ozbiljna ‘prijetnja’ će im biti Triglav BH i Uniqa osiguranje. Premija u RS procjenjuje se na oko 150 milijuna KM, a Bobar i Kosig Dunav osiguranje svrstavaju se u tržišne lidere u tom BiH entitetu.

U razdoblju do 2010. godine trebale bi se dogoditi i strukturalne promjene u korist imovinskih i životnih osiguranja te stvoriti povoljniji zakonski okvir i jedinstveno BiH tržište osiguranja.

• Proširenje obveznika doprinosa (namjenskog poreza)

• Uvođenje doprinosa na imovinu i imovinska prava

• Tobožnje usklađivanje sa stečevinama EU (doprinosi u EU nisu predmet harmonizacije)

• Umjesto dosadašnjih 98 članaka, novi je zakon ‘nabildan’ na 261 članak (163 više)

• Uvođenje dva registra istih podataka

• Nomotehnički i gramatički nedostaci

• Teško razumljive odredbe

u kojima se pojavljuje pojam imovine i imovinskih prava. Pravilo je da se novi prijedlozi zakona prije usvajanja na sjednici Vlade dostavljaju na doradu Uredu za zakonodavstvo Vlade. Prijedlog zakona o doprinosima ima toliko nomotehničkih i gramatičkih nedostataka da je očito da u Uredu za zakonodavstvo taj tekst nisu lektorirali ni ‘popeglali’ nomotehnički. Osnovni nomotehnički problem je što se u članku, primjerice, 18. poziva na članak 9., ali se onda u članaku 9. upućuje na niz novih članaka, itd. Zamolili smo profesore na zagrebačkom Pravnom fakultetu da nam pomognu u razumijevanju nekih odredbi, ali je jedan profesor iznerviran konstatirao: ‘Ako se ja teško snalazim u ovom tekstu, prosječni obveznik doprinosa jednostavno nema izgleda razumijeti koje obveze ga očekuju’.

Beskrajna ponavljanja, primjerice, za svaku vrstu doprinosa ima posebna odredba da se taj doprinos uplaćuje u državni proračun (besporebno ponavljanje jer u što bi se osim u državni proračun moglo uplatiti doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje).

U cijelom tekstu se, nadalje, umjesto već uobičajenih zakonskih pojmova ‘doprinos iz plaće’ ili ‘doprinos na plaću’ i ‘doprinos na osnovicu’, koristi pojmove ‘doprinosi prema plaću’ i ‘doprinosi prema osnovici’. To je kao da se kaže ‘porez prema dohotku’, ili ‘porez prema kapitalu’, a ne više ‘porez na dohodak’ ili ‘porez na kapital’.

Tako se u članku 4. stavku 1. definira obveznike: ‘Obvezom doprinosa, u užem smislu, smatra se teret što ga obveznik doprinosa na teret svojih sredstava ima platiti za svoje osobno osiguranje ili što ga obveznik doprinosa na teret svojih sredstava ima uplatiti u korist druge osobe – osiguranika. Obvezom doprinosa, u širem smislu, smatraju se, …obraćunavanje, …plaćanje itd.’

Ne bi li formulacija bila gramatički i stilski ispravljena da glasi: ‘Obveza za doprinose je novčani iznos koji je obveznik plaćanja doprinosa dužan uplatiti za svoje osiguranje i za osiguranje druge osobe’.

Ili, u članku 5. stavku 3. definira se pojam osiguranika:

‘Osebom koja ima uređen status osiguranika smatra se fizička osoba koje je, u skladu s propisima o obveznim osiguranjima, kod nositelja osiguranja evidentirana kao obvezno osigurana osoba, odnosno kao osoba koja samostalnu djelatnost i primitke iz st. 2. ovoga članka ostvaruje u skladu s propisima o obveznim osiguranjima’.

Ta bi formulacija mogla biti znatno jednostavnija: ‘Osiguranici su fizičke osobe određene posebnim propisima’. Posebni propisi, naime, uređuju tko se smatra osiguranikom, kako se utvrđuje status, tko i kako vodi evidenciju…

Stilske i gramatičke pogreške, međutim, ukazuju da pismu ili piscima ovog zakonskog teksta nisu potpuno jasne kategorije osiguranika u sustavima socijalnog osiguranja. Primjerice, u članku 163. stavku 1. točki 1. ‘osiguranik po osnovi učenika i studenta…’. Nije netko osiguranik zato što je učenik, nego je učenik obvezno osiguran.

Člankom 166. stavkom 2. strogo se određuje: ‘O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrđi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu za svakoga osiguranika te sastavlja izvješće i dostavlja ga Poreznoj upravi. Način i rok te oblik i sadržaj izvješća propisat će ministar financija’.

Svima koji dokažu da su otprve razumjeli što to u tom članku piše o obvezi izvještavanja, potpisani novinar spreman je za nagradu platiti piće.