Poseban prilog

Josipa Cvelić i Nataša Zrilić proučavaju materijale e-Uprave. Također smo postali dijelom međunarodnih projekata E-Munis i Ge.Ri.T i članovi renomiranih europskih organizacija s kojima razmjenjujemo korisno znanje i iskustvo – naveo je Smokvina i dodao da se transformacija iz digitalnoga grada u inteligentni temelji na širenju mreže bežičnog interneta, daljnjem razvoju online usluga te pokretanju ‘one stop shopa’ gdje će građani moći iskoristiti usluge utemeljene na interoperabilnosti i kooperaciji javnih institucija.

• Završili smo s izradom modela uz pomoć kojeg planiramo realizirati još jedan veliki projekt koji smo prijavili za dobivanje sredstava iz europskih fondova. Riječ je o izradi karte podzemne imovine koja će biti jedan od glavnih čimbenika za učinkovito upravljanje gradom – objasnio je Smokvina i zaključio da je krajnji cilj Rijeke da se do 2010. priključi mreži inteligentnih gradova i građanima omogući korištenje niza usluga na zahtjev.

Nakon Smokvine na pozornicu se popeo tvorac rješenja Školski informacijski centar i direktor riječke tvrtke Ri-Ing Draško Andrić, koji je predstavio jedinstveno rješenje komunikacije roditelja i osnovnoškolaca, koje je potpuno financirala gradska uprava. Dosad je polovina riječkih osnovnih škola uvela rješenje u svakodnevni rad, a ako je suditi prema Andrićevim izjavama, ŠIC je idealan način da roditelj na najjednostavniji i najbrži način prati školovanje svog mališana.

• Za uporabu aplikacije dovoljno je osnovno znanje korištenja računala, a unošenje podataka ne otežava posao učitelju, što nam je i bio cilj. Roditelji s druge strane mogu odabrati način na koji će primati informacije, bilo da se koriste mobilnom, računalom ili drugim komunikacijskim sredstvom – objasnio je Andrić.

Uz to rješenje, Riječani su ponosni i na primjenu geo-informacijskih tehnologija (GIS) u gradu koje je predstavila Josipa Cvelić.

• Naši su ciljevi završiti s projektom katastra vodova koji će omogućiti bolje planiranje, pa tako i manje kopanja i prometnih gužvi – samim time grad će uštedjeti značajna financijska sredstva – rekla je Cvelić, koja je sudionike detaljno upoznala s tehnologijom i predstavila današnja rješenja poput digitalne ortofoto snimke, koje je ujedno najposjećenija GIS aplikacija na portalu Grada, i interaktivnih karti.

Novi multimedijski portal predstavio je Boris Krstanović, direktor tvrtke Multilink. Riječ je, kaže Krstanović, o jedinstvenom gradskom portalu u Hrvatskoj koji je u pravom smislu riječi orijentiran na građane. Njegova je misija bila na jednome mjestu prikupiti sve informacije vezane uz Rijeku, od kulturnih zbijanja do vijesti i vremenske prognoze, a pri izradi se vodio primjerima svjetskih metropolija koji su na svoje internetske stranice stave niz multimedijskih sadržaja.

• Cijeli je projekt financirao Grad Rijeka. Osim što želi povećati korištenje interneta, gradsko vodstvo želi svoj rad učiniti transparentnim, a i omogućiti građanima da u svakom trenutku budu upoznati sa svim zbivanjima u gradu – zaključio je Krstanović.

Riječko domaćinstvo godišnje konferencije Major Cities of Europe uzvanici će upamtiti i po proglašenju novog predsjednika organizacije koji će ih predstavljati u sljedećih godinu dana. Čest da predsjeda organizacijom osnovanom 1982. koja okuplja gotovo sve europske gradove i dva izvaneuropska, Tel Aviv i Tbilisi, dobio je Giorgio Prister, konzultant i nekadašnji menadžer u IBM-u odgovoran za poslove lokalne uprave. Budući da je blisko usko surađivao s predstavnicima lokalnih vlasti, Prister je prije 13 godina prvi put posjetio konferenciju MCE-a i otad vjerno prati i sudjeluje u njenu radu. Njegovo predsjedanje, rekao je, trajat će godinu dana, što je, tvrdi, dovoljno za provođenje planiranog u djelo.

• Kad sam prvi put prisustvovao konferenciji, sudionici su bili usredotočeni na organizaciju poslovanja javne uprave. Koju godinu poslije intenzivno se raspravljalo o internetu i elektroničkoj upravi, premda su ta razmišljanja bila uglavnom orijentirana na pitanja kako upravljati informacijama. S vremenom se shvatio da internet nije jednosmjerni kanal, nego interaktivni medij, uvodila su se rješenja koja omogućavaju transakcije u virtualnom svijetu, da bi se tek odnedavno počelo goroviti o internoj reorganizaciji uprave – opisao je Prister put koji su prešli predstavnici gradova tijekom godina rada organizacije.

Prema njegovim riječima posljednjih su nekoliko godina, a ovogodišnja konferencija to i potvrđuje, gradski čelnici prepoznali važnost primjene informacijskih tehnologija u internoj organizaciji, što omogućuje kvalitetnije usluge za građane. Prister je uvjeren da se s vremenom percepcija gradske uprave mijenja, odnosno da građove sve češće vode inovatori koji su spremno reagiraju na sve brže promjene u suvremenoj tehnologiji. Na pitanje hoće li organizacija dobiti svjetski predznak i hoće li joj se uz Tbilisi i Tel Aviv pridružiti još koji izvaneuropski grad, odgovara da je Europa već dovoljno komplicirana kad je riječ o javnoj upravi i informacijskim tehnologijama.

• Naravno, mi smo otvoreni za sva nova iskustva bez obzira na to je li riječ o predstavnicima gradova s drugoga kontinenta ili iz srca Europe – zaključio je Giorgio Prister.

Istraživanje koje je GfK Hrvatska proveo 2005. godine pokazalo je da 65 posto ispitanika ima naviku obavljati kupovine i nedjeljom, od toga najviše u manjim trgovinama, što upućuje na impulzivnu kupnju artikala koji su zaboravljeni u kupnji tijekom radnih dana. Vjerujemo da će se takva impulzivna kupnja preusmjeriti na alternativne kanale maloprodaje, npr. benzinske crpke, koje će bez sumnje prilagoditi asortimanu novim zahtjevima potrošača – smatra Čičak.

Naftne tvrtke već su uvidjale mogućnost dodatne zarade nedjeljom pa su počele s pripremama za proširenje asortimana. Kako neslužbeno saznajemo, slovenski Petrol odlučio je na svoje benzinske crpke pored postojećih proizvoda uvesti i vakumirane salame, a i neke druge naftne tvrtke razmišljaju o takvim novitetima. Uz sokove i kekse, na bezinskim crpkama, izgledno je, moći će se kupovati i mlijeko i peciva.

Prodajni asortiman sigurno će nastojati proširiti i pekarne i kiosci, kojima također novi zakon ide u prilog (najveći dobitnici među pekarnicama će biti Mlinar, pekarnica Babić, Škojo i Pan-Pek, koji imaju po četrdesetak prodajnih prostora). Gubitnika će ipak biti mnogo više. Negativni utjecaj novog zakona na poslovanje osjetit će hiper i supermarketi, šoping-centri, trgovine odjećom i brojni drugi trgovački subjekti. U kojoj mjeri će se svakome od njih smanjiti prihodi nakon što se donose najavljeni zakon, teško je procijeniti. Dio trgovaca tvrdi da će izgubiti oko pet do 10 posto prometa, najpovoljniji čak i 20 posto, ali ima i onih koji smatraju da neradna nedjelja neće ostaviti nikakve tragične posljedice.

• Promet će se smanjiti, ali nebitno, budući da će se smanjiti i troškovi poslovanja – optimistični su u previđanjima u tvrtki Iris, čijih je 35, od ukupno 80 trgovina, do sada radilo nedjeljom.

I u Magmi su uvjereni da će usprkos novom zakonu ostvariti najmanje istu stopu rasta kao i prošle godine, a to, kažu, mogu zahvaliti preseljenju tvrtke u novoizgrađeni logističko-distribucijski centar pokraj Jastrebarskog i uvođenju novih tehnologija.

Glasnogovornica Magme Nikolina Belobrajdić kaže da će se ta ulaganja odraziti na povećanje prodaje, na smanjenje troškova manipulacije robom te na ostvarenje većih trgovacačkih marži.

Hoće li se uistinu modernizacijom poslovanja moći postići uštede koje će nadoknaditi rad nedjeljom, s obzirom da na taj dan samo trećina Magminih trgovina ostvaruje promet kakav svi njeni prodajni prostori ostvare tijekom jednog ponedjeljka, teško je prognozirati, kao i to koliki će se dio prometa do sada ostvarivanog nedjeljom u trgovinama preraspodijeliti na ostale dane u tjednu, a koliki će biti nepovratno izgubljen.

Trgovački centar Mandi, priča Dragutin Mamić, savjetnik Uprave tog centra, nedjeljom ostvaruje 20 do 25 posto ukupnog prometa, zbog čega predviđa da bi se donošenjem zakona o trgovini Mandijev promet mogao smanjiti za 10 pa čak do 20 posto. Da bi se ipak dio prometa do sada ostvarivanog nedjeljom prebacio na ne-radne dane, u Mandiju najavljuju mnogo različitih akcija za potrošače. S druge strane, Mamić je najavio i mogućnost da se zbog neradne nedjelje u Mandiju smanji broj zapošlenih.

• S obzirom na to da poštujemo prava radnika, radnici uvijek imaju slobodne dane za svaku radnu nedjelju. Takav sustav rada zahtjeva i više radnika. Nažalost, novim zakonom smanjiti će se naša potreba za povećanim brojem radnika koji zamjenjuju svoje kolege slobodnim danima – objasnio je Mamić.

Osim eventualnih otpuštanja radnika, negativne posljedice novog zakona, smatraju u Mercatoru, mogle bi biti i nesnosne gužve subotom u trgovačkim centrima te ponovni odlazak Hrvata u šoping u inozemstvo.

• Vjerujemo da će se brojni kupci iz pograničnih krajeva odlučiti na kupnju u susjednim državama, gdje je rad trgovina nedjeljom dozvoljen – smatraju u Mercatoru, koji već ima iskustva sa zabranama rada nedjeljom iz Slovenije.

Neradna nedjelja donijela im je, navode, pet posto manji promet.

Iako su trgovci koje smo kontaktirali u svojim odgovorima naveli da će poštovati zakon o trgovini ako se on donese, svi su iskazali nuždu da se to ipak neće dogoditi.

• Nadamo se da će se kao i u Slovenci nakon razdoblja početne primjene i sagledavanja rezultata, koristi i nedostataka, od toga na kraju ipak odustati – zaključili su u Sparu.